Zagreb, (IKA) – U predvorju Gradske knjižnice Zagreb u ponedjeljak, 7. travnja u okviru 23. svečanosti Pasionske baštine otvorena je izlozba “Putni tovaruš”. Izložbom pretisaka i faksimila molitvenika, misala, brevijara i evanđelistara iz zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Gradska knjižnica se po deveti put uključuje u Pasionske baštinu.
Pozdravljajući okupljene, voditeljica Knjižnice mr. sc. Ljiljana Sabljak naglasila je kako je ovo rijetka prigoda, da se u prigodi Pasionske baštine izlaže najvrjedniji fond iz baštine hrvatskoga naroda koji se čuva i održava živom obnavljanjem i dopunjavanjem novih pretisaka i faksimila.
Umjetnički direktor i predsjednik udruge Pasionska baština mr. sc. Jozo Čikeš je kratko predstavio program, te zahvalio knjižnici na spremnosti da i ove godine bude dio te manifestacije.
Autor izložbe i voditelj Zbirke Rara Gradske knjižnice Željko Vegh istaknuo je, da se ovim želi pokazati kako hrvatski znanstvenici i nakladnici brinu o hrvatskoj knjižnoj baštini.
Naime, svrha izložbe je pokazati značajnu baštinu crkvenih i pobožnih knjiga hrvatskoga naroda, baštinu koja je oživljena pretiscima i faksimilima, objavljenima u nekoliko zadnjih desetljeća. Posebno je istaknuo neke od izdavača i institucija zaslužnih za pretiske poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izloženi su pretisci i faksimili onih knjiga, koje sadrže prikaze Muke Isusove i pobožnost Križnog puta. Među pretiscima molitvenika ističu se „Putni tovaruš” Katarine Zrinski, po kojem je izložba i nazvana. Riječ je o molitveniku tiskanom u Veneciji 1661., pretisak je objavljen 2005. te je iste godine izabran među sto najljepših knjiga na svijetu na sajmu knjiga u Frankfurtu. U tom vidu Vegh je naglasio, kako nakladnici koji se odlučuju za ovakve složene projekte nastoje naglasiti i ljepotu izdanja posebnog vrijednog za nacionalnu kulturu.
Među značajnima su i pretisci molitvenika: „Raj duše” Nikole Dešića iz 1560., Padova – pretisak iz 1995., “Pobožne molitve”, molitvenik Bratovštine sv. Barbare u Brdovcu, prvi put tiskan u Beču 1678., pretisak iz 2005.
Među misalima najznačajniji je pretisak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu Rimskoga dvora iz 1483., pretisak je iz 1971., a među faksimilima rukopisni Hrvojev misal s početka 15. stoljeća, faksimil objavljen 1973. Značajan je i Trogirski evanđelistar, koji je napisan u 12. stoljeću, a faksimil je objavljen 1997.
Mnogi pretisci i faksimilna izdanja molitvenika, misala, brevijara pokazuju veliku vrijednost hrvatske molitvene knjižne baštine, koja je složena: ta vrijednost nije samo crkvena, vjernička, kršćanska i katolička, nego i kulturna i društvena, jer upućuje na zajedništvo hrvatskoga puka, svećenstva i plemstva u molitvi za spas domovine i čovjekove duše.
Izložba u postavu Željke German slijedi kronološki niz objavljivanja pretisaka, a može se razgledati do 28. travnja radnim danom od 8 do 20, odnosno u subotu od 8 do 14 sati.