Otvorena izložba „Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizma”

Izložba donosi prikaz najznačajnijih sakralnih objekata na tome otoku, značajnije natpise i prijepise te nekoliko maketa bračkih crkava, a izložba će biti otvorena do 16. lipnja.

U izložbenome postavu nalaze se ranokršćanske crkve koje predstavljaju programski građenu grupu objekata pod patronatom crkvene i državne vlasti. Najznačajnija ranokršćanska crkva je bazilika u Povljima, gdje je danas jedina do krova sačuvana ranokršćanska krstionica na tlu Hrvatske. Tu se još nalazi i bazilika Sv. Lovre u pješčanoj uvali Lovrečini nedaleko Postira, a do danas su u upotrebi adaptirani dijelovi ranokršćanskih crkava u Pučišćima, Bolu i Škripu. Izložene su i srednjovjekovne crkve na mjestima predkršćanskih kultova. „Pri procesu pokrštavanja doseljenoga slavenskog stanovništva neke su od crkava izgrađene na istaknutim točkama kojima su u slavenskomu sakralnom poimanju prostora pridavane osobite vrijednosti. Tako su podignute crkve pomno odabranih titulara: Vida, Jurja, Ilije i Mihovila. Njihove osobine boraca protiv zla i poganstva imale su osigurati uspješno privođenje stanovništva kršćanskoj vjeri, što je na Braču, izgleda, bio proces koji je trajao gotovo cijeloga srednjega vijeka”, istaknuto je.

U prikazu župnih crkava na otoku istaknuto je kako se na njima vidi utjecaj arhitektonskih stilova koji održavaju duh vremena u kojima su nastajale i kasnije nadograđivane. S potpunim prestankom opasnosti i i ekonomskim napretkom bračkih naselja, proširuju se župne crkve i uz njih podižu zvonici, gdje je najzapaženiji stilski pečat ostavila arhitektura baroka, dok su u novije doba realizirani monumentalni projekti župne crkve Krista Kralja u Selcima i zvonika u Ložišćima, poručeno je. Osim sakralnih objekata, u muzejskome prostoru izložen je i Povaljski prag iz 1184. godine, ćirilićni natpis na hrvatskome jeziku, uklesan na gornjemu pragu nekadašnjih vrata benediktinske opatije Sv. Ivana Krstitelja u Povljima. Posebno je zanimljiva i povijesno vrijedna Povaljska listina, najstariji sačuvani dokument pisan hrvatskim jezikom, a prijepis je popisa posjeda iz 1184. godine benediktinskoga samostana Sv. Ivana Krstitelja u Povljima. Taj je prijepis posjedovne isprave sastavio hrvatskom ćirilicom i ovjerio kanonik splitske prvostolne crkve i hvarski notar Ivan.

Na otoku Braču monaški je život počeo vrlo rano. Potvrđuje to i sv. Jeronim krajem 4. i početkom 5. stoljeća, kada spominje samostane na dalmatinskim otocima. Jedan je takav bio i na Mirju kod Postira, zatim u Zmajevoj špilji gdje su boravili anahoreti – pustinjaci, a benediktinski samostani potvrđeni su u Povljima, Lovrečini i Pučišćima. Značajna zajednica pustinjaka živjela je i u samostanu u Blacima na južnoj strani otoka.

U postavu izložbe u zagrebačkomu Arheološkom muzeju nalazi se i nekoliko maketa bračkih crkava, autora Tomislava Cvitanovića.