Otvorena izložba "Sveta mjesta starih Zagrepčana - Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću"

Zagreb, (IKA) – U Muzeju grada Zagreba u četvrtak 3. prosinca otvorena je izložba “Sveta mjesta starih Zagrepčana – Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću”.
Prema riječima ravnatelja Muzeja Vinka Ivića, izložba je rezultat trogodišnjeg projekta “Hodočašća – europske poveznice”, ali i višegodišnjeg istraživanja muzejskog savjetnika Borisa Mašića. Posebno pak je pozdravio goste iz svetišta Mariazell koji su za tu prigodu došli u Zagreb.
Arheologija me naučila da iskopam medaljice, ali me nije naučila da ih intepretiram. To me je naučio muzej, i ova izložba je u biti produkt moga muzejskog znanja, rekao je autor izložbe Boris Mašić.
Izložbu je otvorio Ivan Mirnik, koji je naglasio kako se danas nažalost u prošteništima i svetištima ne mogu naći medaljice kakve su izložene na izložbi, jer se one naprosto više ne proizvode.
Izložba se zasniva na činjenici da se s dvije zagrebačke povijesne lokacije – Dolac i Remete – baštinilo 210 primjeraka religijskih medaljica, od kojih je njih sedamdesetak tijekom 17. i 18. stoljeća doneseno u Zagreb iz 22 europska hodočasnička odredišta. Podatak da su među njima 22 marijanska svetišta, uz činjenicu da je u Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici tada postojalo mnoštvo mjesta gdje se Marija častila, rječito govori o omiljenosti Blažene Djevice Marije među tadašnjim stanovništvom. Od 15. stoljeća pa do danas religijske su medaljice omiljeni predmet iskazivanja pobožnosti. Iz te skupine nabožnih predmeta izdvajaju se medaljice izrađivane za pojedina svetišta te se njih naziva hodočasničkim. One na licu ili naličju sadrže prikaze sveca, milosnog kipa ili slike koje vjernici časte u nekom svetištu. Na temelju njih moguće je prepoznati u koja su svetišta hodočastili, u našemu primjeru, stanovnici današnjega zagrebačkog područja tijekom 17. i 18. stoljeća.
U Remetama su medaljice pronađene u grobovima pored crkve u koja su tijekom 17. i 18. stoljeća pokapani stanovnici tadašnjega pavlinskog samostana, ali i njegovi dobročinitelji. Preostale medaljice pronađene su početkom 20. stoljeća u kripti crkve Sv. Marije na zagrebačkom Dolcu. Izložba je zamišljena kao svojevrsna karta Europe na kojoj valjkasti postamenti tlocrtno simboliziraju točku, odnosno, poziciju hodočasničkog odredišta na geografskoj karti. Medaljice pojedinih mjesta svjedočanstvo su da ne samo boravka nekog Zagrepčanina na tom mjestu, već i izraz vjere i štovanja s kojim su pokopani u grob. Tako se može prošetati svetištima počevši od Marije Bistrice i Svete Gore u Sloveniji. Slijedi put po austrijskim svetištima Maria Kirchental, Maria Taferl, Mariazell i Sonntagberg, potom slovačkim Marianka i Šaštin. Najviše svetišta i prošteništa koja su u 17. i 18. stoljeću bila odredišta Zagrepčana nalaze se u Njemačkoj: Altötting, Andechs, Dorfen, Ettal, Köln, Wessobrunn i Wies. U Italiji su tri svetišta Loreto / Numana (Sirolo), Mentorella i Monte Santo di Lussari/Višarje/Luschariberg. Na hodočasničkom putu Zagrepčana bila je i Čenstohova u Poljskoj i Zaragoza u Španjolskoj.
Zanimljiv je i prikaz udaljenosti od Zagreba i to u kilometrima i danima hoda.
Izložba će biti otvorena sve do 31. siječnja 2016. godine i to od utorka do petka od 10 do 18 sati, subotom od 11 do 19 sati te nedjeljom od 10 do 14 sati.