Zagreb, (IKA) – U Mađarskom institutu u Zagrebu u utorak 8. studenoga otvorena je izložba „Tragom sv. Martina”. Izložba je ostvarena potporom Samouprave grada Szombathelya u čast Spomen-godine sv. Martina 2016., a realizirala je u partnerstvu Savaria Turizmus Nonprofit Kft. Programski ured Svetog Martina i Mađarskog instituta u Zagrebu.
Otvorenju izložbe nazočio je veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Jozsef Magyar, gradonačelnik Szombathelya dr. Tivadar Puskss, kao i predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić.
Riječ dobrodošlice uputio je ravnatelj Mađarskoga instituta dr. Dinko Šokčević. Obraćajući se okupljenima, veleposlanik Magyar rekao je kako je to prigoda prisjetiti se svega onoga što je za to područje u ono vrijeme, a potom kasnije značio sv. Martin i njegovo razmišljanje. „Ono što je on propovijedao u svoje vrijeme, a osobito kad je postao biskup Toursa i danas vrijedi, jer vrednote za koje se on zalagao bilo da je riječ o brizi za siromahe, praznovjerju odnosno o svemu što je smatrao da je bitno za ono razdoblje, vrijednosti su kršćanstva”. Izrazio je radost što je i Hrvatska uvrštena u mrežu putova sv. Martina te iskazao nadu da će svatko tko „napraviti prvi svoj korak na tome putu moći do posljednjeg koraka pronaći ono što sv. Martin za nas znači”.
Gradonačelnik Szombathelya dr. Puskas koji je i inicijator obilježavanje spomen-godine sv. Martina u Mađarskoj, podsjetio je kako je taj svetac rođen prije 1700 godine, tj. 316. u gradu Savaria, danas Szombathely. Istaknuo je kako sv. Martin nije bio mučenik, već je postao svetac zahvaljujući uzornome životu. Bio je „svetac pomaganja, empatije prema drugima i svetac uzornoga života”. Rekao je da je Samouprava Szombathelya s tamošnjom biskupijom donijela odluku da godinu 2016. proglasi Spomen godinom sv. Martina. To su podržale mađarska vlada i Mađarska biskupska konferencija. Gradonačelnik Puskas je rekao kako je tijekom godine organizirano tristotinjak programa u spomen sv. Martina, bilo u organizaciji Samouprave ili mjesne Crkve. Dio tih programa je i ova putujuća izložba koja se u Zagrebu zaustavila na putu iz Rima prema Bratislavi.
„Životna priča sv. Martina je priča o dobroti i uzorno životu. U tadašnjoj Galiji izabran je za biskupa Toursa i tako ga danas poznajemo. Premda se njegov život i rad vežu za Tours, mi u Szombathelyu smatramo da je naš zadatak i naša obveza proširiti u svijetu da je upravo Szombathely rodno mjesto sv. Martina. Stoga, naš je zadatak da svakom damo do znanja, kad čuje ime Szombathelya da se odmah prisjetiti da je to grad u kojem je rođen sv. Martin, odnosno kad čuje ime sv. Martina da mu prvo padne na pamet da je rođen u Szombathelyu. Zapravo, bit je da živimo i pronosimo duhovnu baštinu sv. Martina ne samo u našem gradu, nego dalje u županiji Vas, Mađarskoj i cijelome svijetu”, rekao je gradonačelnik Puskas te je otvarajući izložbu nazočnima zahvalio na odazivu, jer su tako i oni pronositelji duhovne baštine sv. Martina.
Student 2. godine hungarologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Borna Marčac održao je recital u kojem je predstavio odlomak iz jednoga starog kalendara koji govori o narodnim običajima vezanima uz sv. Martina te pjesme o sv. Martinu čiji je autor mađarski pjesnik Sandor Kanyadi (1929). Pjesme o sv. Martinu i martinjskim običajima izveo je Mješoviti zbor Mađarskoga kulturnog društva „Ady Endre”.
Izložba „Tragom Sv. Martina” prikazuje dvanaest postaja sv. Martina koje su potekle iz životopisa koji je napisao njegov suvremenik Sulpicius Severus. Na početku izložbe tako stoji zapisano što ga je potaknulo na to: „Kada sam jednom čuo o njegovoj vjeri, životu i vrlinama, probudila se u meni želja da ga vidim, i radosno sam krenuo na hodočašće, da ga potražim, djelomično i zato, jer je snažno živjela u meni ona volja da napišem njegov životopis. Njega samoga sam ispitivao, koliko ga se moglo pitati, a u drugom redu o zbivanjima sam doznao od onih koji su bili svjedoci ili su znali o njima” (Vita sancti Martini 25,1.).
Uz odlomke iz spomenutoga životopisa, posjetitelji mogu saznati što danas u pojedinim gradovima podsjeća na sv. Martina. Tako, npr. za Pariz se spominje Kanal sv. Martina, stanica podzemne željeznice Saint Martin, kao i Vrata sv. Martina. Na izložbi se nalazi i Tabula Peutineriana srednjovjekovna kopija karte rimskih putova iscrtanih na 12 pergamentnih listova, od koji je sačuvano 11. Riječ je o jednom od najvažnijih izvora za poznavanje antičke geografije. Od 1737. godine Tabula Peutineriana se čuva u Nacionalnoj knjižnici u Beču, a 2007. godine je uvrštena na UNESCO-ov popis dokumentacijske baštine.
Lik sv. Martina poznat je u bezbroj europskih naselja. „Putovanje” sv. Martina bilo je ispunjavanje njegovog poslanja, čin pomaganja i misionarsko djelovanje koje je povezalo više zemalja u Europi. Prisjećanje u 2016. godini ne poznaje državne granice i upućuje na pripadnost zajedničkoj europskoj kulturološkoj zajednici. Izložba se može razgledati do utorka 15. studenoga u Mađarskom institutu u Zagrebu, Augusta Cesarca 10, radnim radom od 9 do 16 sati.