Zagreb, (IKA) – Projekt Hrvatska glagoljaška baština kojega tijekom 2012. i 2013. nizom događanja ostvaruju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice dovršen je u srijedu 12. lipnja otvorenjem izložbe posvećene hrvatskoj glagoljskoj knjizi a naslovljene “Iskoni be Slovo i Slovo be u Boga i Bog be Slovo”. Izložba je postavljena u atriju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, na Kaptolu, u Zagrebu i bit će javnosti otvorena do 6. srpnja ove godine.
Izložbu je otvorio vrstan poznavatelj glagoljske knjige akademik Josip Bratulić, a nazočnima su se uime organizatora obratili preč. Marijan Ožegović te Biserka Draganić. Otvorenju su nazočili i gospićko-senjski biskup Mile Bogović i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Izložbu su postavili mladi istražitelji područja hrvatske glagoljske knjige, studenti povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Jelena Mićić i Ivan Ferenčak.
U vitrinama su izložene vrijedne knjige, originali i pretisci glagoljičnih knjiga najvećim dijelom iz privatne zbirke obitelji Kezele. Marom supružnika Mladena i Božice Kezele te sina im Nikole zbirka predstavlja bogat i vrijedan fond i glagoljičnih knjiga te je često izlagana oku javnosti. U Gradskoj galeriji Jastrebarsko, u Gradskom muzeju u Gospiću, u Korniću na otoku Krku, u Gradskoj knjižnici u Varaždinu, na Hrvatskim studijima u Zagrebu, u Gradskoj loži u Zadru, u Zorin-domu u Karlovcu, u Delnicama, u Muzeju Mimara u Zagrebu… Knjige za izložbu posuđene su također i iz knjižnice Glagoljaškoga središta Frankopan u Osnovnoj školi Frana Krste Frankopana u Zagrebu te iz zbirke glagoljskih knjiga Društva prijatelja glagoljice.
Ovo vrijedno događanje pod nazivom Iskoni be Slovo i Slovo be u Boga i Bog be Slovo predstavlja se upravo riječima koje stoje na početku Proslova Ivanova evanđelja, prvim riječi Božjim slavenskim jezikom, riječima Božjim razumljivima i hrvatskome puku koji se po njima priključio kršćanskoj duhovnoj i kulturnoj zajednici. I danas, tisuću godina poslije, govore nam jednakom snagom o Bogu i o njegovoj riječi, ali i o čovjeku, o nama samima koji jesmo po toj riječi. Riječi hrvatskoga jezika od davnine su zapisivane i glagoljicom. Glagoljicom zapisane dopirale su do mnogih pojedinaca, prošle kroz mnoge godine i sačuvale se do danas. Mljevene žrvnjem vremena mnoge su se utrnule, nestale, izgubile, no mnoge su našle put do nas i znače nam dragocjenu baštinu. Dio te baštine izložen je na ovoj izložbi. U toj je baštini pohranjen duh Stvoriteljev, ali i duh naših matera i očeva. Osluškujući ga upoznajemo i razumijemo sebe, svoje mjesto u svijetu i svoju misiju. Osluškujući Slovo iz drevnih vremena gradimo i viziju dana pred sobom. Riječ Božja glagoljicom pisana posebno je dragocjena hrvatskoj kulturi.