Šibenik, (IKA) – Svečanim misnim slavljem koje je 21. rujna u katedrali Sv. Jakova u Šibeniku predvodio šibenski biskup Ante Ivas u koncelebraciji sa šezdesetak svećenika, otvorena je kauza – biskupijski postupak za proglašenje blaženom službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrešne.

U prigodnoj propovijedi biskup Ivas osvrnuo se na život majke Klare i na Božji poziv koji je upućen njoj, a na koji se ona odazvala i posvetila u potpunosti Bogu, pomažući ljudima u potrebi. “U njezinu životu prepoznavali su ljudi Krista siromašnoga, dobroga, uvijek spremnog priči čovjeku. Evo tako je sestra Klara nasljedujući, apostole, nasljedujući učenike, nasljedujući tolike brojne u Crkvi, živjela svoj poziv i svoje poslanje se do svoje smrti”, zaključio je propovjednik.
Nakon misnog slavlja zazivom Duha Svetoga uslijedilo je otvorenje sudbenog postupka za proglašenje blaženom službenice Božje majke Klare. Za članove sudišta biskup Ivas imenovao je župnika katedrale Sv. Jakova mr. Krešimira Matešu, dr. Josipa Delića, predsjednika crkvenog interdijecezanskog suda u Splitu kao promotora pravde, te s. Zdravku Gverić, zamjenicu vrhovne poglavarice Družbe sestara franjevki od Bezgrešne, kao bilježnika.

Za članove povijesne komisije imenovani su: dr. fra Vicko Kapitanović, profesor na KBF-u u Splitu, predsjednik komisije; dr. Mile Vidović, ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije u Splitu, te dr. fra Bazilije Pandžić, dugogodišnji arhivar OFM u Rimu i suradnik Papinskog zbora za svece. Za članove teološke komisije imenovani su: dr. fra Bernardin Škunca, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima; dr. Mladen Parlov, profesor na KBF-u u Splitu, te dr. s. Valentina Mandarić, članica Družbe sestara Franjevki od Bezgrešne i profesorica na Katehetskom institutu KBF-a u Zagrebu. Na kraju slavlja vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrešne predala je biskupu Ivasu sliku s likom majke Klare.

Majka Klara, po krštenju Mara Žižić, rođena je 1626. u Promini, tada pod turskom vlašću, u kršćanskoj obitelji. Nakon potpisivanja Kandijskog mira između Turskog carstva i Mletačke Republike 1669. i utvrđivanjem granica krajem 1671. Mara (s. Klara) Žižić došla je 1673. s područja unutar turskih granica, u Šibenik koji je bio pod Venecijom. Mara je osjetila jaku želju da se potpuno posveti Bogu živeći redovničkim životom te je s nekoliko drugih djevojaka osnovala redovničku zajednicu po pravilu Trećega samostanskog reda sv. Franje potvrđenu od pape Lava X. Službenica Božja s. Klara Žižić i s. Serafina Burmaz započele su 17. studenoga 1679. redovnički život primanjem redovničkog odijela od fra Franje Kovačevića u crkvi Sv. Lovre u Šibeniku pod okriljem provincije Bosne Srebrene i dopuštenjem tadašnjeg šibenskog biskupa Ivana Dominika Callegarija. Majka Klara bila je prva i doživotna poglavarica Družbe sestara franjevki koju je utemeljila. Umrla je u Šibeniku na glasu svetosti 21. rujna 1706. godine.