Zagreb, 5. 4. 2001. (IKA) – Godina bl. Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika, zagrebačkog i lucerskog biskupa, prosvjetitelja i prijatelja siromašnih i odbačenih otvorena je u srijedu 4. travnja misnim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Suslavili su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić kao predstavnik rodne biskupije bl. Augustina, zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije o. Frano Prcela čiji je blaženik bio subrat, provincijali i pedesetak redovničkih i dijecezanskih svećenika. Nazočnima se na početku euharistijskog slavlja obratio predsjednik Odbora za obilježavanje godine bl. Augustina Kažotića biskup Košić. Podsjetio je kako je nadbiskup Bozanić dekretom od 15. veljače ove godine proglasio razdoblje od travnja 2001. do travnja 2002. godinom bl. Augustina Kažotića. Nadbiskup je ustanovio Odbor za obilježavanje Kažotićeve godine kao i Odbor za promicanje pobožnosti prema tom hrvatskom blaženiku. Slijedeće godine 4. travnja napunit će se točno 300 godina od kako je papa Klement XI. proglasio Kažotića blaženim. Predstavljajući život i djelo bl. Augustina, u prigodnoj je propovijedi nadbiskup Bozanić istaknuo kako je Augustin Kažotić kao zagrebački biskup neumorno radio na obnovi vjerskog i kulturnog života, provodio je obnovu bogoslužja reorganizirao je Kaptol, energično se zalagao za siromašne i njihova prava te je organizirao gradnju i uzdržavanje ustanova kršćanske ljubavi. Kažotić se svestrano zalagao za temeljiti moralni odgoj i intelektualnu izobrazbu klera i tu svrhu je osnovao katedralnu školu. Bl. Augustin autor je dviju kraćih teoloških rasprava koje ga smještaju u sam početak razvoja teološke misli u Hrvata. Biskup Kažotić pokazivao je mnogo ljubavi, razumijevanja i brige prema odbačenima, siromasima i nezbrinutima koji se nisu imali kome uteći za pomoć i zaštitu. Na kraju razmatranja nadbiskup je istaknuo tri Kažotićeve poruke. Kao prvo, bl. Augustina resio je visoki osjećaj za socijalnu pravdu i na tom području zauzimao se riječju i djelom. Potom je zanimljiva njegova studija o pitanjima krštavanja slika i drugim praznovjerjima. “I danas, a osobito gledajući na nedavnu prošlost, kad se je blagoslivljalo ono što je u skladu s crkvenim propisima, ali nažalost i ono što iskače iz tog okvira, potrebno je moliti za Kažotićev duh koje je bdio da se ne bi obezvrijedili crkveni i bogoštovni čini”, istaknuo je nadbiskup. Konačno, Kažotić je pisao i o praznovjerjima. “Ima li danas praznovjerja u Hrvatskoj? Praznovjerje zavodi od istine ka neistini i laži. Praznovjerje nameće neka vjerovanja, uvjerenja i stavove koji ne odgovaraju istini”, rekao je nadbiskup ustvrdivši kako naše hrvatsko tlo obiluje sijačima neistina i poluistina. “Ima onih koji maštaju i konstruiraju takozvane činjenice i događaje koji nemaju veze sa stvarnošću i istinom, ali služe za priču i smutnju te hotimično ili zbog senzacije odvode ljude od pravih pitanja, problema i nastojanja. Tako se troše snage i vrijeme na krivom mjestu i u nepotrebnom zalaganju. Neka bl. Augustin Kažotić, koji se u ono vrijeme borio protiv praznovjerja, pomogne i danas vjernicima i građanima Hrvatske da olako ne povjeruju svakoj vijesti ili medijskoj senzaciji ili ideološkoj indoktrinaciji, te da razvijaju kritički stav prema informacijama koje naša sredstva društvenog priopćavanja nude. Neka bl. Augustin Kažotić pomogne i onima koji su u službi prenošenja vijesti i obavijesti da im bude vrhovni kriterij promicanje istine, da budu uvijek u službi dostojanstva svake ljudske osobe te zaštite općeg dobra”, poručio je nadbiskup. Na kraju misnog slavlja nadbiskup Barišić je ispred kapelice bl. Augustina izmolio molitvu za njegovo proglašenje svetim. Misu je animirao dr. Ivan Šaško, a liturgijsko pjevanje predvodio je zbor “Bl. Augustin Kažotić”.
Na početku Kažotićeve godine Zagrebačka nadbiskupija pomoći će izbjegle Hrvate iz BiH koji žive na području Banovine i Korduna sa 77 tona sjemenskog krumpira i 2.500 tona sjemenskog krumpira. Hrvatska dominikanska provincija novčano će pomoći izbjegle Hrvate s Kosova koji žive oko Petrinje. (i04115hr/kj)