Zagreb, 7. 2. 1995. (IKA) – U povodu 35. obljetnice smrti sluge Božjeg kardinala Alojzija Stepinca, nadbiskupa i metropolita zagreba~kog, otvorena je u utorak, 7. velja~e, u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, spomen-zbirka “Iz ostavčtine kardinala Stepinca”. Na otvorenju su bili nazo~ni nadbiskup zagreba~ki kardinal Franjo Kuhariđ, pomođni biskupi zagreba~ki Žuro Kokča, Juraj Jezerinac i Marko Culej, apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedeljko Mihanoviđ, rektor Zagreba~kog sveu~iličta dr. Marijan ćunjiđ, ministar dr. Adalbert Rebiđ, te brojni predstavnici vjerskog i politi~kog života. Otvorenje je zapo~elo pjevanjem okteta bogoslova, a zatim je sve nazo~ne pozdravio pomođni biskup zagreba~ki Juraj Jezerinac koji je istaknuo da cijeli prostor odiče obiteljskom toplinom koja je u životu kardinala Stepinca bila odraz snage vjere, te da ovaj prostor pruža moguđnost prađenja kardinalova života od rošenja do smrti. U svojem uvodnom govoru, biskup Jezerinac se osvrnuo i na “dobrotvore, ustanove i pojedince koji su pomogli ovo plemenito djelo dovrčenja memorijalne zbirke”. Postulator dr. Juraj Batelja dao je prikaz osobe kardinala Stepinca i poruku te zbirke i istakao: “Ovdje se u srži iznosi obris dobrote ~ovjeka koji se pravom može nazvati začtitnikom progonjenih i prijateljem siromačnih, malenih i obespravljenih, Samaritanac hrvatskog naroda. Materijalni sadržaji o tome svjedo~e i predstavljaju zna~aj ovog jedinstvenog i istinoljubivog ~ovjekova brata, ~ovjeka krčđanina, vrla sveđenika, gorljivog pastira Crkve, istinskog rodoljuba, junaka i mu~enika katoli~ke vjere. Ova spomen-zbirka želi pospječiti kako bi ona tim duhom, i nadalje, i odavde, kako to ~ini sa svoga groba, iz slave neba, nadahnjivao svakog posjetitelja i Bogotražitelja.” Kardinal Kuhariđ u svojem je blagoslovu napomenuo kako “u ovom prostoru nalazimo predmete koji su povezani s životom i djelovanjem, kao i s patnjom kardinala Alojzija Stepinca, te svakome koji ih bude razgledao pružit đe sjeđanje na njega, ali i potaknut đe na razmičljanje o vje~nim vrijednostima Evanšelja”.
Prostor muzeja arhitektonski je riječio zajedno sa svojim suradnicima, arhitekt Robert Somek, a postavku muzeja su ostvarili dr. Žuršica Cvitanoviđ, koja je govorila o brizi kardinala Stepinca za kulturnu i umjetni~ku bačtinu, mr. Miljenko Pandžiđ, prof. Mario Barun, dr. Mirjana Repaniđ-Barun, Bernarda Rundek-Franiđ, te sestre Branimira Horvat i Barbara Vruđina. Zbirka sadrži predmete, dokumente i slike koje svjedo~e o životu i radu kardinala Stepinca, te želi trajno podsjeđati na njegov doprinos znastvenoj povijesti, materijalom probitku, duhovnom i moralnom preporodu Katoli~ke Crkve u hrvatskom narodu. Predmeti iz ostavčtine su~vani su u arhivu Postulature, koja promi~e postupak kardinalova proglačenja blaženim i svetim, u riznici zagreba~ke katedrale, u ostavčtini ss. Bosonogih karmeliđanki iz Brezovice, u arhivu RH u Zagrebu, u obiteljskoj ostavčtini dr. Josipa Andriđa i pojedina~nih darovatelja. Zbirka zapo~inje znakovito i to crvenim ‘lajbekom’ kojim ga je majka opremila za orlovski slet, a zavrčava crvenim grimizom, znamenom krvi prolivene za Krista, kojim su ga željeli odjenuti hrvatski iseljenici iz Amerike. Otvorenje spomen-zbirke uklapa se u trodnevnicu, u povodu 35. obljetnice smrti kardinala, koja đe se u dane 7, 8. i 9. velja~e održavati u zagreba~koj katedrali s po~etkom u 17.30 sati, a s molitvenom nakanom za mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i “da se Bog udostoji slugu svojega Alojzija Stepinca proslavi ~ačđu oltara”.