Pučišća, (IKA) – Svečanom akademijom pred crkvom Sv. Jeronima u Pučišćima na Braču u petak 12. kolovoza otvorena je središnja proslava 450. obljetnice tamošnje župe sv. Jeronima. Prigodnim programom Pučišćani su se tako prisjetili povijesti nastanka svoje župe 1566. godine, kada su se odvojili od obližnje župe Pražnica i započeli slavili službu Božju u crkvi Gospe na Batku. Svečanoj akademiji nazočili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, kao domaćin mjesne Crkve biskup Slobodan Štambuk, apostolski nuncij u Berlinu Pučišćanin nadbiskup Nikola Eterović, generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja i pristigli svećenici otoka Brača. Od predstavnika političkih i lokalnih vlasti svečanom činu proslave pred crkvom Sv. Jeronima nazočio je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja u Vladi tehničkoga mandata Lovro Kušćević, zatim načelnik Općine Marino Kaštelan, donačelnik Alen Parunov, predsjednik Općinskoga vijeća Stjepan Kusanović, akademik Emilio Marin, brojni uzvanici i gosti.
Mjesni biskup mons. Štambuk pozdravio je okupljene sudionike slavlja pozdravom Hvaljen Isus, i podsjetio, pritom, da je upravo tako predstavnike medija na početku tiskovne konferencije pozdravio ministar u sadašnjoj Vladi, a što je izazvalo brojne negativne komentare u javnosti. Kroz povijest ovoga mjesta istaknule su se brojne osobe, župnici, redovnici i vjernici laici. Svi su oni bili jedan veliki Hvaljen Isus. Dragi moji Pučišćani, čestitam vam obljetnicu župe. Nastavite i nadalje biti jedan veliki Hvaljen Isus, poručio je biskup Štambuk. U prigodnoj riječi nadbiskup Nikola Eterović, ujedno član organizacijskoga odbora za proslavu, čestitao je župljanima visoki jubilej župe. Povijest nas nadahnjuje da i danas živimo vjeru koju su živjeli naši prethodnici. Obogaćujte vjerom vaš život i vašu kulturu. Vjera je u povijesti ove župe imala važan utjecaj. Nastavite živjeti s vjerom, poručio je nadbiskup Eterović. Kardinal Bozanić u pozdravnom je govoru izrazio radost što može biti sudionik proslave 450. obljetnice župe. Postao sam dionikom vašega života i vaše povijesti. Akademija je spomen koji nas povezuje s vječnošću. Ono što se zbilo ne može se izbrisati. To ostaje, to je zapisano u “knjizi života”. Evocirajući našu povijest, ustvari ulazimo u vječnost. Vjera je ona koja nas podiže i oplemenjuje. Ostanite vjerni svojoj vjeri i svojoj Crkvi, poručio je kardinal Bozanić.
U programu isprepletem glazbenim nastupima brojnih izvođača prikazana je povijest toga bračkoga mjesta te nastanak iživot župeu njezinoj 450 godina dugoj povijesti sve do današnjih dana. Narativni program sastavio je dramaturg Ivor Martinić, a kao naratori su nastupili Magdalena Senković, Maja Martinić i Nikola Martinić koji su skladno i u izražajnom nastupu približili povijest mjesta i župe brojnim posjetiteljima. Pučišća se tako prvi put spominju 1381. godine. U tomu je mjestu Ciprijan Žuvetić na Botku godine 1482. podignuo crkvu Majke Božje u kojoj se sve do osamostaljenja župe slavila misa i primali sakramenti. Godine 1564. izabrali su pet zastupnikakoji su sastavili spomenicu, potpisanu od njih i uglednijih mještana, i predali je Nikoli de Gazzarisu, hvarskome kanoniku nadpopu i glavnom vikaru tadašnjega hvarskoga biskupa za otok Brač i Hvar. Iako su se tadašnji pražnički župnik i opunomoćenici pražničke crkve ovom koraku Pučišćana silno usprotivili, spomenuti je vikar sa svojim tajnikom došao u Pučišća da sastavi proces rastave od župe te da izvidi slučajeve smrti koji su se dogodili bez primanja sakramenata, a zbog udaljenosti župe i nemogućnosti župnika da opslužuje sve tri župe istodobno. Dana 30. lipnja 1566. godine održan je sastanak u obližnjoj župi sv. Antuna opata u Pražnicama i odlučeno je da se Pučišća mogu odvojiti od Pražnica s pravom vlastitoga župnika. Prvi pučiški župnik bio je Bernardin Prodić koji je nedugo zatim uveden u posjed te bračke župe. Upravitelj gradnje novežupne crkve koja je dovršena g. 1576. bio je Nikola Žuvetić.Izvršena je, zatim, i prva vizitacija župe, papina legata, biskupa grada Verone Augustina Valerija. Iznesena je, potom, i zanimljiva povijest štovanja Majke Božje u crkvi Gospe na Botku koja za vjerni narod Pučišća ima posebno značenje. Godine 1868. u Pučišćima je otvorena čitaonica Hrvatski skup, među prvima u Dalmaciji, i to zaslugom tadašnjega župnika Petra Lukšića. Spomenut je dolazak redovnica Služavki maloga Isusa u tu župu 1949. godine koje sve do danas djeluju u pastoralnom, katehetskom i karitativnom radu.U prikazu pučiških župnika istaknuto je da su Pučišća g. 1966. imala 10 živućih svećenika, dok ih je danas svega 4 iz pučiške loze. Među dugogodišnjim župnicima spomenut je Tonči Kusanović koji je u 32 godine župničke službe obnovio brojne sakralne objekte u župi. Od protekle godine pastoralna briga za Pučišćane povjerena je mladom svećeniku mr. Pavi Gospodnetiću poslije povratka sa studija u Rimu. Pučišća su, nadalje, darovala poznate franjevce poput fra Karla Mihaića i fra Karla Eterovića Sorića, kao i dominikance, poput o. Hijacinta Eterovića.Posebno je istaknut domaći sin Pučišćanin Nikola Eterović koji je po rukama tadašnjega državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana primio biskupski red 1999. godine u hvarskoj katedrali. Od 2013. g. obavlja službu apostolskoga nuncija u Njemačkoj.
Pjesmom “Svrati Gospode k nama”, autora Ante Mateljana i Šime Marovića, glazbeni program otvorio je veliki crkveni zbor Sv. Jeronima pod ravnanjem s . Danijele Mihić. Puhački orkestar Brassčuta nastupio je s pjesmom “O pruži mile ruke” pod ravnanjem Marka Bauka. Domaća klapa Volat otpjevala je “Parce mihi Domine quia Dalmata sum”,čiji je autor Jakša Fiamengo, a glazbu potpisuje Duško Tambača. Izvedena je, zatim, pjesma 450. obljetnice župe u čast sv. Jeronima pod nazivom “Rič si prostri svome puku”,koju je napisao poznati tekstopisac klapskih pjesama Pjero Mirić, a uglazbio maestro Duško Tambača. Nastupio je i Zbor mladih Veselje sv. Jere, kao i Dječji zbor s pjesmom “Moća boje, moća daje” koju je napisala Katarina Drpić, a uglazbio Toni Eterović.
Na kraju slavlja pozdravljena je i Domovina himnom Lijepa naša.