Gospić, (IKA) – Uoči završetka Mjeseca knjige, u zgradi pokraj Biskupskog ordinarijata u Gospiću otvorena je 14. studenoga Zavičajna knjižnica Gospićko-senjske biskupije. Glavni inicijator osnivanja i otvorenja knjižnice bio je umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović, zajedno s Inicijativnim odborom u sastavu: Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, dr. Vesna Grahovac Pražić, profesorica na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, i Ana Lemić, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Gospić. Svečanom otvaranju nazočili su gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić, predstavnici županijskog i gradskog Odjela za kulturu, djelatnici Samostalne narodne knjižnice Gospić i gospićkih obrazovnih i kulturnih ustanova te više svećenika i ostalih uzvanika.
Sve je na početku pozdravio biskup Križić, a zatim su predavanja održali članovi Inicijativnog odbora i Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskoga gradskog muzeja. Biskup Bogović istaknuo je kako se cijeli svoj radni vijek bavio knjigom. Posebno je skupljao knjige koje su pisali ljudi s našeg područja i one koje su pisane o našem području. Pod „našim” misli se na prostor današnje Gospićko-senjske biskupije, tj. Liku, Gacku, Krbavu, Lapačku dolinu, Senj i Podgorje, Ogulinski kraj i Slunjski kraj. Objasnio je potom koje sadržaje Zavičajna knjižnica obuhvaća. Crkvena povijest složena je po dekanatima (Gospić, Ogulin, Otočac, Senj, Slunj i Udbina) i župama unutar dekanata. Pored knjiga ima dosta snimljenog arhivskog gradiva iz raznih arhiva koji se odnose na naše područje. U knjižnici se nalazi i rukopisna ostavština svećenika Josipa Burića. Nakon dekanata stavljene su dvije cjeline koje same po sebi ne ulaze u okvir Zavičajne knjižnice, ali se biskup Bogović i njima znatno bavio. To su glagoljaštvo i pravoslavlje. Posebno su izdvojene periodika i novine na našem području. Također ima veliki broj knjiga iz svjetovne povijesti razvrstanih po regijama, kao i iz književnosti i drugih struka te panoi s izložbi koje je pripremao Gradski muzej Senj. Na raspolaganju je i solidna priručna knjižnica. Na kraju izlaganja mons. Bogović izrazio je želju da se u prostoriji Zavičajne knjižnice s vremenom počnu održavati raznovrsni sastanci i tribine ili da se pokrenu „zavičajne večeri”.
Prof. Mataija govorio je važnosti povijesne građe koje ima najviše u Zavičajnoj knjižnici budući da je biskup Bogović povjesničar i time se najviše bavio. Posebno je naglasio vrijednost arhivskog gradiva iz Vatikanskih arhiva i ostavštine rukopisa Josipa Burića te spomenuo izdanja koja su zajedno izdali Državni arhiv u Gospiću i Gospićko-senjska biskupija. Dr. Grahovac Pražić govorila je o književnim djelima kao izvoru ličkih kulturoloških tema, ali je također spomenula da sva građa u knjižnici može biti predmet istraživanja jezika. Prof. Lemić govorila je o nastanku knjižnica (narodnih čitaonica) u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na knjižnice koje su nastale na području Gospićko-senjske biskupije krajem 19. i u 20. stoljeću. Prof. Ljubović predstavila je panoe koje je izrađivala zajedno s djelatnicima Gradskog muzeja u Senju za prigodne izložbe koje su pratile razna događanja vezana uz Gospićko-senjsku biskupiju, prvoga gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića, Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini i Komisiju za hrvatski martirologij.
Pri kraju događanja, u povodu Mjeseca knjige, biskup Bogović darovao je gospićkim obrazovnim ustanovama primjerke knjige „Crkva hrvatskih mučenika na Udbini od ideje do ostvarenja” koju je napisao zajedno s dr. Antom Beženom.
Knjižnica (na adresi: Budačka 8, Gospić) je otvorena za korisnike svakog četvrtka od 15 do 18 sati, a popis knjiga koje se nalaze u knjižnici dostupan je na web stranicama Gospićko-senjske biskupije.