Zagreb, (IKA) – U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u četvrtak 25. studenoga prigodnim programom predstavljena je i otvorena Zbirka knjiga gradišćanskih Hrvata NSK. Svečanosti su nazočili predstavnici kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, ministarstava, Hrvatske matice iseljenika, Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu te predstavnici gradišćanskih Hrvata iz Austrije.
U uvodnoj riječi, glavni ravnatelj NSK dr. Tihomil Maštrović istaknuo je kako je osnivanje te Zbirke uz nedavno otvorenje prve javne hrvatske knjižnice u Beču i obilježavanje stote obljetnice izlaženja tjednika Hrvatske novine, jedinstven događaj u promicanju gradišćanske hrvatske nacionalne i kulturne baštine. Kratko je predstavio Inozemnu Croaticu u koju su uvrštena ponajprije djela naših iseljenika i njihovih potomaka raspršenih po čitavom svijetu. Zaključio je kako osnivanjem Zbirke knjiga gradišćanskih Hrvata bogata književna baština Hrvata koji su prije pet stoljeća naselili prostore današnjih država Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke postaje dostupna na jednom mjestu – u NSK.
Direktor Austrijskoga kulturnog foruma mr. Georg Lack istaknuo je ulogu gradišćanskih Hrvata u doba kad se pristupanje Hrvatske Europskoj uniji sve više približava. Osvrnuvši se na osnivanje Zbirke, Lack je istaknuo kako je moderna zgrada sa svom tehničkom opremom pravo mjesto za očuvanje stoljetnog stvaralaštva te hrvatske etničke zajednice.
Gradišćanskohrvatski književnik i urednik tjednika Hrvatske novine iz Željeznog osvrnuo se na jezično pitanje gradišćanskih Hrvata, te podsjetio kako su nadležni organi i državne institucije u domicilnoj državi i zemlje gdje žive gradišćanski Hrvati obvezni brinuti o tome da nacionalne manjine u tim državama raspolažu s onim što im je potrebno za opstanak i daljnji razvitak.
Voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK u Zagrebu mr. Željka Lovrenčić istaknula je kako je Zbirka dio nacionalnog fonda Croatice, odnosno onog inozemnog dijela koji se bavi pronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbom publikacija koje hrvatski autori objavljuju izvan Hrvatske. Predstavljajući samu Zbirku knjiga gradišćanskih Hrvata rekla je da najstariji gradišćansko-hrvatski dokument potječe iz 16. st. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji među gradišćanskim su Hrvatima djelovale desetine književnika, umjetnika i znanstvenika. U razdoblju prije II. svjetskog rata književnim su se radom bavili uglavnom svećenici. Kao najplodniji pisci starije generacije spominju se Mate Meršić Miloradić, Ignac Horvat i Augustin Blazović, a najvažnije su odlike njihova naraštaja konzervatizam i čuvanje staroga u lirici, drami i prozi. Svećenici se zalažu za očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u koju se Hrvati žele što bolje uklopiti, rekla je mr. Lovrenčić. Govoreći o katalogu koji prati Zbirku, istaknula je kako on sadrži blizu tisuću bibliografskih jedinica.
Otvarajući Zbirku, izaslanica ministra kulture Republike Hrvatske mr. Bože Biškupića načelnica Odjela za promidžbu knjige Dubravka Đurić Nemec istaknula je kako održavanje i jačanje kulturnih veza s hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama i svijetu, te podupiranje projekata poput osnivanje ove Zbirke je vrlo bitna zadaća, te stoga to Ministarstvo kulture i podupire.
U glazbenom dijelu programa ansambl koji čine mladi gradišćanski Hrvati “Basbaritenori” iz Beča predstavio se s više skladbi, a na kraju programa dramski umjetnik Joško Ševo izveo je recital “Govorite li hrvatski?”
U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je prigodna izložba kojom su predstavljena najreprezentativnija djela vezana uz gradišćanske Hrvate. Tako je predstavljeno i više molitvenika, liturgijskih knjiga i crkvenih pjesmarica.