Otvoreni 29. Marulićevi dani u HAZU u Splitu

Znanstveni, književni i izdavački program održavat će se do 27. travnja. U sklopu programa je i dvodnevni međunarodni znanstveni skup „Rukopisi hrvatskoga humanizma i renesansne“ na kojemu će sudjelovati 14 maruloga iz Hrvatske, Poljske, SAD, Švicarske i Španjolske, a bit će priređene i studentske tekstološke radionice: trinaesta latinistička i jedanaesta kroatistička, na kojoj će biti mogućnost čitanja Držićeva „Skupa“ i „Novele od  Stanca“. Na radionicama će sudjelovati studenti iz Splita, Zadra, Mostara i Zagreba, te prvi put i učenici I. gimnazije Split. Radionice će voditi Sanja Vulić, Miroslav Palameta, Željka Salopek i Frane Božičević, a bit će predstavljena i knjiga „Marko Marulić – Hrvatski stihovi i proza“.

Na svečanom otvaranju znanstvenog-književnog i izdavačkog programa „29. Marulićevih dana“ u Zavodu HAZU, prigodno slovo imao je Luka Špoljarić, a nazočne je pozdravio akademik Nenad Cambi i Bratislav Lučin, koji je kazao da se pokazalo da je Marko Marulić neiscrpno hrvatsko blago, te je tako u proteklih 28 godina na „Marulićevim danima“ sudjelovalo više od 170 maruloga, a od toga više od 50 iz inozemstva, iz trinaest zemalja s obje strane Atlantika, posebno naglasivši, kako je jedan dio programa posvećen mladim naraštajima na kojemu ove godine sudjeluje oko 30 studenata, a prvi put i gimnazijalci. Iz tih radionica iznjedrili su mnogi mladi marolozi, a jedan od njih je i uvodničar Luka Špoljarić.

Potom je u sklopu „29. Marulićevih dana“, Društvo hrvatskih književnika, dodijelilo ovogodišnje Nagrade Dana hrvatske knjige: „Davidas“ za najbolji prijevod iz djela hrvatske književne baštine na strane jezike dobio je Boris Perić, „Slavić“ za najbolju autorsku knjigu prvijenac dobila je Monika Herceg, a „Juditu“ za najbolju knjigu ili studiju u hrvatskoj književnoj baštini, posebno humanističko-renesansnoj dobio je akademik Josip Bratulić, a nagradu mu je uručio Đuro Vidmarović, predsjednik DHK-a, nakon što je pročitao obrazloženje o nagrađenoj knjizi „Svetost i čovječnost“. Borisu Periću i Moniki Herceg nagrada će biti uručena naknadno.

Nakon toga je održana pjesnička posveta „Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu“, koju je vodio Siniša Vuković te su vijenac na spomenik Marka Marulića položili Luka Špoljarić, Đuro Vidmarović i Josip Bratulić. U crkvi Sv. Frane na Obali, u kojoj je za života Marko Marulić, Splićanin, vjernik, kulturni i europski intelektualac sudjelovao u misi i na izričitu želju i pokopan, slavljena je misa zadušnica za njega kao i za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice.

Misu je predvodio fra Damjan Glavaš. Govoreći o Marku Maruliću, naglasio je, kako su ovi organizirani Dani kroz 29 godina, otvorili oči gradu Splitu, otkrili su Marulićeva kapitalna djela i tako dali veliki obol svom hrvatskom narodu. Marulićeva želja bila je proširiti pismenost na tom „njegovu ubavom jeziku“ na kojemu su napisane molitve, Evanđelja, Misali, pjesme, te u kulturu povijesti Hrvati ulaze kao kulturan narod, i radosno će konstatirati, a ne zloupotrijebiti, da je taj Marulićev narod pun dobrote, pun pismenosti i kulture… I tako je Marulić ušao u pore školstva, naše kulture, našega ponosa… Marulić je čudesan čovjek, glasovit, latinist, u 74 godine života, ostavio je veliki opus svog književnoga djela, svjetski priznat, pronio je hrvatsko ime, hrvatski korpus diljem svijeta. Svojim djelom stekao je naziv „otac hrvatske književnosti“ i nitko mu taj časni naslov nije preuzeo. Teolog, moralist, u svom književnom djelu erudita cjelokupne Biblije, piše i pismo papi Hadrijanu VI., tražeći pomoć protiv Turaka, tako je nastala njegova „Molitva suprotiva Turkom“: /Ako s nami stati budeš Gospodine,/ hoće se odarvati narod ki sad gine/ ter će vazet smionost, udrivši potirat,/ako tvoja kripost bude nas podpirat/…, za koju možemo reći da je suvremena, jer nam se dogodilo nešto slično i u Domovinsko obrambenom ratu, dobili smo pomoć u papi Ivanu Pavlu II.“, kazao je između ostaloga fra Damjan Glavaš.

Nakon mise, uime Društva prijatelja kulturne baštine, položen je vijenac na Marulićev grob, uz prigodnu riječ Marijana Čipčića, predsjednika „Društva“, potom je svećenik izmolio molitvu odrješenja za Marulića i sve pokojne znanstvenike, književnike i umjetnike koji su živjeli i djelovali u gradu Splitu.