Split, 23. 4. 2001. (IKA) – Pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i međunarodnim pokroviteljstvom UNESCO-a u Splitu je 22. travnja, u povodu 500. obljetnice Marulićeve “Judite”, svečano otvorena znanstvena, kulturna i izdavačka manifestacija “Marulićevi dani 2001.” u splitskom Zavodu HAZU. Sve nazočne pozdravio je na početku splitski gradonačelnik prof. Ivica Škarić upozorivši pri tome kako su brojni danas zaboravili jednoga “oca hrvatske književnosti”, te čestitajući organizatorima 11. Marulićevih dana uime grada, obećao im je potporu u njihovom istraživalačkom radu. Nakon pozdravnog govora istaknutog marulologa akademika Milana Moguša dodijeljene su i nagrada Dana Hrvatske knjige. Nagrada “Judita” za najbolju knjigu o hrvatskoj književnoj baštini u 2001. godini dodijeljena je Šimi Juriću za knjigu “Iz muzeja hrvatske knjige” u izdanju Matice hrvatske, dok je nagradu “Davidias” za najbolji prijevod dijela iz hrvatske književne baštine na strane jezike dobila Krystyna Pieniazek za knjigu “Pjesničko stvaralaštva A. B. Šimića”. Društvo hrvatskih književnika dodijelilo je i nagradu “Slavić” Igoru Štiksu za roman “Dvorac u Romagni”. Potom je izložbu izdanja “Judite” otvorio akademik Mirko Tomasović na kojoj su izložena sva 31 izdanja. Nakon polaganja vijenca na Marulićev spomenik, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je u crkvi Sv. Frane na Obali misno slavlje koje je pjevanjem uveličao zbor “Floridus” umjetničkog društva “Jakov Gotovac” iz Splita pod ravnanjem Ivane Mitrović-Rudić. U prigodnoj propovijedi nadbiskup Barišić je istaknuo kako je vrijeme u kojem je Marko Marulić živio, prema većini sačuvanih izvora, bilo vrijeme sublimirane patnje, vrijeme tuge i doba ispunjeno nesrećama: “Čvrsto ukorijenjen u svoje rodno tlo, ali i živu evanđeosku tradiciju, Marko Marulić nam se pokazuje u tom vremenu patnje, razdora, straha, sukobljavanja kao čovjek uskrsnog iskustva, a time i čovjek sinteze. Nadahnut vjerom u uskrsnuće i osokoljen snagom Uskrslog, on svoju religioznu i književnu genijalnost stavlja u službu jedne kršćanski motivirane sveobuhvatne životne sinteze, koja skladno i nenametljivo pomiruje različite dimenzije i zahtjeve onodobnog življenja na ovom našem prostoru”. Nadbiskup Barišić dodao je kako je, poput nemalog broja svjesnih kršćana onog vremena, bio kritičan prema Crkvi, ali i onaj koji je volio tu Crkvu kao svoj duhovni dom. Govoreći o njegovim djelima u kojima, kao uvjereni kršćanin i pisac, kombinira metode i vrijednosti humanizma sa ciljevima reforme, splitsko-makarski nadbiskup je rekao: “Njegov spisateljski interes okrenut je istodobno kako duhovnom i materijalnom blagostanju Domovine, tako i spasenju svih ljudi otvorenih ciljevima obnove onodobrnoga umornog europskog kršćanstva u traženju prvotnih evanđeoskih korijenja i nadahnuća kršćanske Crkve”. Na kraju propovijedi nadbiskup Barišić je rekao kako Marulićeva ostvarena estetika njegova života, mišljenja i pisanja predstavlja poticaj i vjernicima da u njihovim konkretnim prlikama i neprilikama života budu ljudi Uskrsa te integralne čovječnosti.
Nakon mise, predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Split Ante Sapunar položio je spomen-vijenac na grobnu ploču Marka Marulića.
Na književnoj večeri koja je održana pod nazivom “Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu” u Muzeju grada Splita, upriličena je i komemoracija 10. obljetnice smrti Tonča Petrasova Marovića. (i04547hr/jadbaš/mjb)