Drago mi je što ovaj Međunarodni znanstveni simpozij o blaženom Augustinu Kažotiću mogu otvoriti nakon što sam, 25. rujna ove godine, posvetio crkvu blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu, čime smo na još jedan način posvjedočili njegovo čašćenje u našoj mjesnoj Crkvi.

Poštovani sudionici i gosti Međunarodnog simpozija, od srca vas sve pozdravljam i želim vam iskrenu dobrodošlicu. Važan je ovo događaj za Zagrebačku nadbiskupiju koja je prije deset godina, o 300. obljetnici proglašenja blaženim, slavila “Godinu blaženog Augustina Kažotića”.

Dopustite da, kao jedan u nizu nasljednika blaženog Augustina Kažotića, najprije pozdravim ovdje nazočnog mons. Domenica Cornacchija, biskupa lučersko-trojanskog. Pozdravljam mons. Franju Komaricu, banjolučkog biskupa i predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kao i druge biskupe, oce dominikance Hrvatske dominikanske provincije na čelu s njihovim provincijalom fr. Antom Gavrićem, predavače iz Hrvatske i goste iz europskih zemalja, sveučilištarce, braću svećenike, redovnike, redovnice i vjernike laike.

Poseban pozdrav upućujem predsjednici Vlade Republike Hrvatske gospođi Jadranki Kosor, kao i drugim predstavnicima državnih i gradskih vlasti. Pozdravljam također poštovanog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića.
Augustin Kažotić rođen je oko godine 1260./65. u patricijskoj obitelji Kažotić, u Trogiru. Ulaskom u Red propovjednika svetog Dominika, njegov je životni put na neki način bio zacrtan. Poglavari su ga, nakon osnovnih studija, poslali na viši studij filozofije i teologije u Pariz. Kao profesor Augustin je predavao na dominikanskim učilištima u Italiji, a kao vrstan propovjednik djelovao je u mnogim mjestima u Italiji, Francuskoj i Hrvatskoj.
Papa Benedikt XI., imenovao je dominikanca Augustina Kažotića zagrebačkim biskupom, 9. prosinca 1303. godine. Bilo je to razdoblje koje je u društvenom, političkom i crkvenom pogledu vapilo za obnovom.

Tijekom biskupske službe Augustin Kažotić se posvetio temeljitoj obnovi liturgijskog života u Zagrebačkoj biskupiji. Želio je ojačati vjerski i kulturni život hrvatskog naroda. U nastojanju da obnovi unutarnji život Crkve davao je jasne odredbe glede liturgije i molitve, a jednako mu je na duši bila briga za siromašne i obespravljene. Poticao je izgradnju ustanova kršćanske ljubavi i brinuo se za njihovo uzdržavanje. Ukupnim svojim zalaganjem dao je velik doprinos duhovnom, kulturnom i gospodarskom napretku Hrvatske.
Svjestan da je znanje izvor napretka i da studij vodi k upoznavanju istine, Kažotić se po dolasku u Zagreb svesrdno zalagao za temeljitu intelektualnu izobrazbu i duhovni odgoj klera. U tu svrhu osnovao je katedralnu školu u Zagrebu. Siromašnim studentima bilo je osigurano besplatno školovanje. Sam Augustin Kažotić pripadao je krugu znanstvenika koji su na razmeđu 13. i 14. stoljeća stečenim znanjem i iskustvima željeli pomoći svojim suvremenicima. No, otpor prema dobrim idejama često se lomi preko leđa onih koji ih poduzimaju.
Svjedoči o tome i Kažotićev prinudni boravak u Avignonu, gdje se pred osvetoljubivim kraljem Karlom Robertom nalazio od 1318. do 1322. godine. Odatle ga je papa Ivan XXII., koji se nalazio u avinjonskom sužanjstvu, imenovao za biskupa Lucere 1322. godine. Samo godinu dana kasnije 1323. umro je biskup Kažotić u Luceri na glasu svetosti. Svojim biskupskim služenjem posvjedočio je hrabrost Kristova pastira, koji se ne plaši poteškoća. Blaženim ga je proglasio papa Klement XI. 1702. godine.

Lučersko-trojanska biskupija, Zagrebačka nadbiskupija i Red dominikanaca, u travnju 2011. godine, zajedno su obnovili postupak za kanononizaciju blaženog Augustina Kažotića i time dali odgovor na poticaje pape Pavla VI.: “Budite ustrajni u radu na postupku za proglašenje svetim blaženog Augustina Kažotića, jer je on suvremen našim danima… Vaš blaženik zaslužuje da bude više poznat i čašćen… Nastojte proširiti među svoju djecu i svoj narod kršćansku tradiciju koja poštuje vaše ljude i vašu domovinu.” (papa Pavao VI. hrvatskim hodočasnicima na audijenciji 22. kolovoza 1973. godine, u “Veritas”, br. 9, 2010., str. 18).

Svetački lik tog hrvatskog blaženika prisutan je u pobožnosti vjernoga puka, kao i u liturgiji i umjetnosti sve do naših dana te u pisanoj ostavštini njegovih suvremenika. Željeli bismo da i ovaj Međunarodni simpozij pridonese da blaženog Augustina što prije mognemo častiti kao sveca Katoličke Crkve. Blaženi Augustin Kažotić, kao kršćanin, redovnik i biskup, u svojoj je osobi povezao brojne komponente važne i za naše vrijeme. Naime, u njemu vidimo poveznicu između sjevera i juga naše Domovine; Crkvu u hrvatskom narodu povezanu s Crkvom u Europi. U njemu nalazimo i primjer kako se redovnička karizma ugrađuje u redoviti život Crkve.
Blaženi Augustin Kažotić daje snažnu poruku našem vremenu i kad je riječ o socijalnoj pravdi, razvoju i općem napretku, o pitanjima praznovjerja i različitim oblicima idolopoklonstva te o beskrupuloznom plasiranju laži i neistina s ciljem da se uništi čovjeka. Neka nas on zagovara da svatko na svom području čini ono što je moguće za boljitak našeg naroda i Crkve, jer dobri i hrabri, odvažni i sveti ljudi zalog su bolje budućnosti za čovječanstvo.
Zahvaljujem organizatorima za ovaj znanstveni simpozij, a svim sudionicima želim uspješan i blagoslovljen rad.