OVE GODINE I SPC NA TRADICIONALNOME NOVOGODIŠNJEM PRIMANJU ZA VJERSKE ZAJEDNICE KOD PREDSJEDNIKA TU?MANA Kardinal Kuharia: "Objavljen je mir, ali mir koji trebaju provoditi i euvati velike sile oružja. To još nije pravi mir. Dobro je da je oružje prisilj

eno na šutnju, ali pravi mir treba graditi na temelju istine, pravednosti i slobode za sve ljude”
Zagreb, 13. 1. 1996. (IKA) – Predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve prvi su se puta od uspostave demokratske hrvatske države god. 1990, odazvali na tradicionalno novogodišnje primanje, koje je u petak, 12. sijeenja, u Predsjedniekim dvorima za predstavnike vjerskih zajednica priredio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu?man. Primanju su bili nazoeni uime Katolieke Crkve predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Franjo Kuharia, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Juria, rijeeko-senjski nadbiskup i metropolit Anton Tamarut, zadarski nadbiskup Marijan Oblak, šibenski biskup Sreako Badurina, poreeko-pulski Anton Bogetia, ?akovaeko-srijemski Airil Kos, kreki Josip Bozania, križevaeki vladika Slavomir Miklovš, pomoani zagrebaeki biskupi Juraj Jezerinac i Marko Culej, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve mons. Vladimir Stankovia, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Vjekoslav Milovan, te brojni redovnieki poglavari i poglavarice. Uime Evangelieke Crkve bio je nazoean biskup Vladimir Deutsch, uime Srpske Pravoslavne Crkve plašeanski namjesnik i zamjenik episkopa gornjokarlovaekoga Danilo Ljubotina, uime Saveza baptistiekih Crkva Branko Lovrec, uime Evan?eoske Crkve Peter Kuzmie, uime Adventistieke Crkve Zdenko Hliša, te Židovske opaine dr. Ognjen Kraus. Ove godine nisu bili nazoeni predstavnici Islamske zajednice, koji su se isprieali. Na primanju su sudjelovali i elanovi hrvatske Vlade i Sabora, me?u kojima i predsjednik Državnoga povjereništva za vjerske zajednice dr. Jure Radia.
Mir treba temeljiti na pravednosti, a ne na oružju
U svojemu se pozdravnome govoru zagrebaeki nadbiskup osvrnuo na teške ratne godine kroz koje je Hrvatska prošla, istaknuvši kako “moani i slobodni svijet nije ueinio što je mogao i trebao ueiniti da ‘zaustavi ruku koja ubija’ nedužne. Humanitarna pomoa, makar bila i velikodušna, makar je sprijeeila smrt od gladi, ipak nije mogla zaštititi žrtve nasilja. I tako su gradovi i sela živjeli pod prijetnjom smrti. Ipak, koncem prošle godine oružju je nametnuta šutnja. Objavljen je mir, ali mir koji treba provoditi i euvati velike sile oružja. To još nije pravi mir. Dobro je da je oružje prisiljeno na šutnju. ali pravi mir treba graditi na temelju istine, pravednosti i slobode za sve ljude”. Podsjetivši kako je “Hrvatska država sada einjenica”, kardinal Kuharia je rekao: “Ali, sada Hrvatsku kao suverenu državu moramo graditi tako da bude uistinu blagoslovljeni dom za sve njezine gra?ane bez izuzetka i bez razlike. Crkva, slobodna i vjerna Evan?elju, nudi vjeena naeela dobra i istine, na kojima se može graditi država prava i zakonitosti, država složne i mirne zajednice, država koja štiti prava svake osobe i obitelji, koja je založena za kulturu života”. Predsjednik HBK posebno je istaknuo da Crkva ove godine oeekuje dva zakona od Hrvatskoga sabora: zakon o povratku privatne imovine koja je bila nepravedno otu?ena i zakon kojim ae se odlueivati ima li se zaeeto dijete pravo roditi. Zagrebaeki je nadbiskup podsjetio na dokumente Drugoga vatikanskog koncila koji govore o miru i suživotu, rekavši kako “pravedan poredak pretpostavlja i novu viziju eovjeka u skladu s njegovim vjeenim smislom; zahtijeva i novu viziju obitelji u skladu s njezinim pozivom. Pravedan poredak stavlja u središte pažnje socijalnu pravednost koja iskljueuje svaku vrstu izrabljivanja i osigurava svakome eovjeku moguanost dostojnog života. Uz slobodu i sigurnost eovjeku je potreban stan, rad, svagdanji kruh. S ostvarenjem prava raspore?uju se i dužnost gra?ana da složnom suradnjom postižu opae dobro!”
“Hrvatska treba biti slobodna na miran naein”
Evangelieki biskup dr. Vladimir Deutsch u svojoj je eestitki poželio Hrvatskoj “mnogo svjetlosti u Božjoj dobroti i milosr?u”, te nadu i hrabrost, dok je iguman Srpske Pravoslavne Crkve Danilo Ljubotina istaknuo želju pravoslavnih stanovnika Hrvatske da žive u suživotu s ostalima, te da budu od hrvatske države poštovani kao i svi ostali gra?ani.
Predsjednik Zagrebaeke židovske opaine dr. Ognjen Kraus rekao je kako “Židovska zajednica želi da domovina Hrvatska bude potpuno slobodna na miran naein, na naein pregovora i dijaloga me?u sukobljenim stranama”. Uime Protestantsko-evan?eoskoga vijeaa govorio je dr. Peter Kuzmie koji je pozvao hrvatsku vlast, kao i vjerske zajednice, da se okrenu buduanosti, te se najodluenije odvrate od svih koraka koji vode prošlosti. Dr. Kuzmie je tako?er istaknuo kako su svi kršaani u duhu Kristove ljubavi i istine pozvani promicati civilizaciju zajedništva i ljubavi na koju neprestano poziva i papa Ivan Pavao II. Predstavnik Adventistieke Crkve Zdenko Hliše posvjedoeio je svoje zadovoljstvo vjerskim slobodama u Hrvatskoj, upozorivši kako još uvijek ima krivoga shvaaanja manjih vjerskih zajednica, no on se nada kako ae to uskoro potpuno išeeznuti.
Važnost vjerskih zajednica u moralnome odgoju i obnovi zemlje
U svojoj je eestitki predsjednik Tu?man izrazio zadovoljstvo zbog nazoenosti Srpske Pravoslavne Crkve na novogodišnjem primanju, te se zahvalio svim vjerskim zajednicama za suradnju u zbrinjavanju i pomoai izbjeglicama, prognanicima i ostalim žrtvama rata, pozvavši ih sve na daljnju suradnju kako bi Republika Hrvatska zaista postala blagoslovljena zemlja za sve njezine gra?ane. Ponovivši svoje stajalište o potrebi mirnoga povratka zaposjednutih dijelova Hrvatske, hrvatski je predsjednik pozvao predstavnike svih vjerskih zajednica da sudjeluju u moralnome odgoju hrvatskih gra?ana i u obnovi zemlje.