Zagreb, (IKA) – “Pad Berlinskog zida – 20 godina poslije” bila je tema IV. dies theologicusa Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održanog 14. svibnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Plenarno predavanje održao je dr. Albert Franz iz Instituta za katoličku teologiju u Dresdenu, a koreferate dr. Ivan Rogić iz Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, dr. Ivan Cifrić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i dr. Josip Baloban sa zagrebačkoga KBF-a.

Svećenik, katolički fundamentalni teolog dr. Albert Franz (1947.) održao je izlaganje “Teologija i Crkva u Europi 20 godina nakon pada Berlinskoga zida” s geslom “…s Bogom svojim preskačem zidine” (Ps 18,30). Postavio je temeljno pitanje: “Dvadeset godina odmaka omogućuje i traži da se zastane i razmisli o onomu što se tada i nakon toga dogodilo da bi se iz toga iščitalo gdje danas stojimo. Gdje stojimo mi kao Crkva, kao teologinje i teolozi u toj Crkvi?” Kazao je kako se “teologija nalazi pred pitanjem u čemu se sastoji odgovor kršćanske vjere na znakove vremena danas, kako kršćanska vjera susreće izazove današnjice, današnjega društva poslije obrata, kako ih može i mora ‘iskoristiti’, što kršćanska vjera može danas i sutra pridonijeti razvitku Europe. Teologija ne bi smjela podleći kušnji da na izazove današnjice i sutrašnjice reagira odgovorima od jučer, dakle odgovorima na pitanja koja ljudi danas uopće više nemaju”. O teološkoj znanosti rekao je kako su to “pojedini dijelovi područja i discipline teologije kada na metodičan i za pojedinu struku specifičan način govore o Bogu, i to o Bogu kršćanske vjere, tu vjeru sa svojim specifičnim metodama kritički reflektiraju i konačno taj svoj govor o Bogu izlažu i nude kritičkom interdisciplinarnom diskursu”.
Izlaganja primijenjena na hrvatsku stvarnost održali su hrvatski znanstvenici dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Cifrić i dr. Josip Baloban. Govorili su i o konotacijama riječi zid, koja s jedne strane označava ogradu, blokadu, a s druge zaštitu i pripadnost. Prema Rogićevim riječima postoji i “eterizacija zida”, horizont otvorenoga mora, što je protumačio na primjeru Venecije. Zatim je bila riječ i o hrvatskom dvoziđu u smislu Zida boli na Selskoj cesti u Zagrebu i Šengenski zid, to jest granica. Za pad Berlinskoga zida rečeno je da je samo u širem smislu utjecalo na rušenje totalitarizma, ali nije na osamostaljenje Hrvatske. O stvaranju zidova u vrijeme moderne i danas, za razliku od postmoderne, govorio je dr. Cifrić, te o strukturi grijeha. A o Crkvi koja u Srednjoj i Istočnoj Europi nije prevladala getoizaciju, među ostalim je govorio dr. Josip Baloban. Istaknuli su i važnost hrvatskoga identiteta. U osvrtu je bio riječi i kako Crkva i teologija ne mogu biti cilj same sebi, nego posrednici vjere, upoznavanja različitosti drugih.