Pakoštane, (IKA) – Jubilejska proslava 100 godina od izgradnje crkve Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima okupila je u nedjelju 18. lipnja u toj župi tisuće domaćih vjernika i gostiju. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, zajedno s umirovljenim nadbiskupom Marijanom Oblakom, pakoštanskim župnikom Ivicom Jurišićem i brojnim svećenicima.

U 400 godina staroj župi, prije sto godina Pakoštanci su vlastitim rukama sa svog drevnog lokaliteta vadili kamen, klesali ga i 1906. g., po nacrtu arhitekta Ćirila Ivekovića, na temeljima stare crkve Sv. Martina iz 16. st., ugrađivali u visoko crkveno zdanje sa zvonikom, dominantno u tom primorskom mjestu. Crkva je trobrodna sa sakristijom, šest oltara i kamenom krstionicom. Svaka obitelj odradila je određeni broj nadnica u gradnji crkve, rekao je župnik don Ivica Jurišić, a u gradnji su sudjelovali i brojni Rabljani npr., koji su potom i ostali živjeti u Pakoštanima. “Spomen izgradnje crkve je trenutak sjećanja na prilike, ljude i potrebe ljudi ovog podneblja 20. st. Crkva je pratila potrebe i prihvaća nadahnuća koja će pomoći čovjeku da napreduje u svojoj uljudbi i vjeri. Svi koji su gradili dali su doprinos da raste živa Crkva, gradili su kamenu crkvu misleći na tu župnu zajednicu. Te ljude ubrajamo u tihe i ustrajne graditelje Božjeg kraljevstva na ovim južnohrvatskim prostorima”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da taj događaj potiče na vrednovanje ljudskih inicijativa u koje su ljudi uložili sebe i svoj duh, iz čega je izrastao plod za buduća vremena, očitujući tako poziv kršćanina u svijetu. Kao živa Kristova zajednica Crkva je utkana u tkivo te župe i hrvatskog naroda.

Tim se jubilejom očituje uporna i tiha nazočnost Evanđelja i žive zajednice koja ga nosi u kontinuitetu 14-stoljetnog kršćanstva. Govori o posijanom sjemenu koje raste i o nutarnjoj snazi božanske nauke koju je naš narod prigrlio s prvim vjesnicima evanđelja, rekao je nadbiskup, dodavši da i taj jubilej otkriva kako Bog uzdiže one za koje se mislilo da su neznatni i maleni. “U izgradnji župne crkve otkriva se i dinamička dimenzija Crkve u njenim predvodnicima, župniku i biskupu. To je važnost svećeničke prisutnosti u našem narodu. Svećenici su bili navjestitelji evanđelja na putu trpljenja i kušnji kad je naš narod pritiskalo odnarođivanje, progon i pritisci. Svećenik je uvijek bio uz svoj narod, u kontinuitetu od 4. st. do danas. Uvijek smo se trudili osluškivati duhovne i pastoralne potrebe svog naroda”, istaknuo je nadbiskup, rekavši da se tako potvrđivalo jedinstvo na zajedničkom putu evanđelja, istih narodnih izvora i korijena.

“Nikad se nije dogodio otklon Crkve prema hrvatskom narodu u povijesnim kušnjama i mijenama, a ni otklon naroda od svoje Crkve. “Uvijek smo smatrali da je naš put jedan, zajednički i na crti Kristova evanđelja i da to omogućuje naš ostanak, trajanje i znatnost”, rekao je nadbiskup, podsjetivši da smo prije svih europskih naroda slavili Boga na svome jeziku, bogoslužjima na glagoljskom pismu i hrvatskom govoru, njegovali kršćansku kulturu i književnost, što nas je držalo u svijesti da pripadamo hrvatskom narodu. “Sve što baštinimo bilo bi teško otkinuti iz konteksta naviještanja, pastorala i svekolikog nastojanja Crkve da narod bude duhovno vođen”, poručio je nadbiskup, poželjevši da potomcima prenesemo što je Bog bio u našoj povijesti, kulturi i životu.

“U tom duhu gledamo i na naš put u Europu. Crkva ima poseban zadatak u očuvanju identiteta kršćanske kulture nas kao starog europskog naroda. Kršćanstvo nas je uvelo u obitelj zapadne Europe. Potrebno je graditi novo zajedništvo, sposobno izgrađivati narod duhovno i materijalno”, poručio je nadbiskup, upitavši nosimo li svoje bogatstvo i danas; jesu li naši mladi primili put vjere i kulture kako bismo naš hrvatski katolički identitet unijeli u zajednicu naroda. Važno je da smo spremni svojom vjerom prihvatiti nove odgovornosti u vremenima koja dolaze, tako neće uzmanjkati vedrine za našu budućnost, rekao je nadbiskup. Poželio je da taj jubilej potakne nova nastojanja u pastoralu župe i vjernosti poslanju naroda i obitelji koja je dužna doprinijeti odgoju u vjeri i ljudskosti i tako nastaviti naš put opstanka i napretka.

U misi je sudjelovala i skupina od 11 branitelja koja je 25. travnja iz Pakoštana krenula u Hag na susret s najpoznatijim hrvatskim pakoštancem, generalom Antom Gotovinom. U 50 dana prešli su 1740 km i pohodili su brojne hrvatske katoličke misije u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Izrazivši želju da s njima razgovora, branitelje je pozdravila i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, također nazočna jubilejskom slavlju.

U sklopu jubilejske proslave održan je i simpozij na kojem su o povijesnom lokalitetu Pakoštana, gdje se u rimsko doba nalazila luka Asserija, te najnovijim arheološkim istraživanjima na području pakoštanske Crkvine, gdje su ostaci starokršćanske crkve, govorili magistri sa Sveučilišta u Zadru, Tomislav Fabijanić i Đani Bunja.

Crkva je izgrađena u prostoru rimske vile rustice iz 1./2. st., a pred istraživačima je eventualna potvrda teze da se tu nalazio i samostan sv. Grgura u kojem su se čuvale krune hrvatskih vladara.