Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. svečano je 7. svibnja u večernjim satima preuzeo u posjed patrijarhalnu nadbaziliku – baziliku Sv. Ivana Lateranskoga, od doba cara Konstantina rimsku katedralu i “majku svih crkvi Rima i svijeta” – “Mater et caput omnium ecclesiarum urbis et orbis”. Slavio je prvu misu kao Rimski biskup u katedrali izvorno posvećenoj Presvetom Spasitelju, a zaštitnici su joj sv. Ivan apostol i sv. Ivan Krstitelj.

Na početku svečanosti Svetoga je Oca dočekao i pozdravio kardinal Camillo Ruini, vikar za grad Rim, te izrazio radost Crkve u Rimu zbog dolaska novoga Pastira. Potom su papi Benediktu XVI. izrazili poslušnost predstavnici Crkve u Rimu, među njima kardinal Ruini, dva svećenika, dva đakona, redovnik i redovnica i laici. Koncelebrirali su kardinali, članovi Biskupskoga vijeća Rimske biskupije, članovi Vijeća župnika, kao predstavnici svih svećenika.

Ovaj dan, kad mogu prvi put sjesti na Stolicu Rimskog biskupa kao Petrov nasljednik zbiva se upravo kad Crkva u Italiji slavi svetkovinu Uzašašća Gospodnjega. Središte ovoga dana je Krist. Zahvaljujući Kristu, otajstvu njegova Uzašašća, možemo razumjeti značenje pojma Katedre, što je na svoj način simbol vlasti i biskupske odgovornosti. Ova svetkovina ne znači da je Krist otišao daleko od ljudi i svijeta. Uzašašće Gospodinovo znači da je Krist sad, zahvaljujući svojem – biti s Ocem – blizu svakom od nas, zauvijek. Svatko od nas mu se može obratiti s “ti”, svatko ga može zvati. Gospodin se nalazi na dohvatu našeg glasa. Duhovno se možemo udaljiti od Njega. Možemo živjeti okrećući mu leđa, ali On nas uvijek očekuje, uvijek nam je blizu, poručio je Sveti Otac.

Uskrsli Krist treba svjedoke, one koji su živjeli s njim, koji su ga poznavali. Crkva je utemeljena na svjedocima, počevši od sv. Petra i drugih apostola. Ovaj sklad svjedočenja ima svoju definiranu strukturu: apostolskim nasljednicima, to jest biskupima, pripada odgovornost da neprestano oživotvoruju ova svjedočenja. U sakramentu biskupskog ređenja oni dobivaju vlast i potrebnu milost za tu službu. Petrovom nasljedniku pripada posebna zadaća. Petar je prvi, u ime svih apostola ispovjedio vjeru: “Ti si Krist, Sin Boga živoga”. Ovo je zadaća svih Petrovih nasljednika: prednjačiti u ispovijedanju vjere u Krista, Sina Boga živoga. Rimska Katedra je prije svega Katedra ovog vjerovanja. S ove stolice, biskup Rima ima obvezu neprestano ponavljati: Dominus Jesus – Isus je Gospodin.

Petrova stolica obvezuje one koji na njoj sjede govoriti kao i sv. Petar: “Gospodine kamo da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga; mi smo vjerovali i spoznali da si Svetac Božji”. Rimski biskup je na ovoj stolici da svjedoči Krista. Na taj način katedra je simbol vlasti poučavanja, vlasti koja je bitni dio poslanja vezanja i praštanja koje je Krist udijelio Petru i, poslije njega, Apostolima, kazao je Papa.
Govoreći o Svetom pismu, Papa je upozorio kako nam znanost ne može pružiti konačno i obvezujuće tumačenje, ne može nam ponuditi u razumijevanju Svetoga pisma, onu sigurnost koja nam ulijeva snagu za život i smrt. Zbog toga je potrebno to poslanje naučavanja. Ne trebamo se bojati te vlasti naučavanja. Vlast koju je Krist dao Petru i Apostolima, u apsolutnom smislu, mandat je služenja. Vlast naučavanja, u Crkvi, sadržava u sebi obvezu posluha u vjeri. Katedra je simbol vlasti naučavanja, a to je vlast posluha i službe kako bi Božja riječ mogla uvijek biti živa, poručio je papa Benedikt XVI.
U propovijedi je također ponovno istaknuo kako će po uzoru na svoga prethodnika Ivana Pavla II. ustrajati u obrani i nepovredivosti ljudskog života od začeća do naravne smrti. Ne postoji sloboda za ubijanje, poručio je Papa, i upozorio na opasnost diktature koja ljudsko biće pretvara u roba.
Rimskog su biskupa u njegovoj katedrali dočekale tisuće vjernika, a mnogi su misno slavlje ostali pratiti na velikim zaslonima ispred bazilike.

Papa se zatim u otvorenom papamobilu pozdravljajući vjernike uputio u baziliku Sv. Marije Velike, gdje se kratko zaustavio u kapeli Salus Populi Romani, te pred Marijinom ikonom koju Rimljani posebno časte, položio cvijeće. Pratio ga je i nadsvećenik te bazilike kardinal Bernard Law.
Time je papa Benedikt XVI. pohodio sve četiri patrijarhalne bazilike – Sv. Petra na dan uvođenja u službu, dan kasnije Sv. Pavla izvan zidina i sada Sv. Ivana Lateranskog i Sv. Marije Velike.

U prijepodnevnim satima toga dana Papa je primio rimskoga gradonačelnika Waltera Veltronija i izrazio zahvalnost za toplinu s kojom su ga primili rimski građani, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Papa je ponovno iskazao poštovanje i naklonost prema gradu i biskupiji koji su postali njegovi i poželio napredak i slogu svim građanima Rima, jamčeći, uvijek razlikujući uloge, prinos Crkve duhovnome i građanskome napretku grada.