Lurd, (IKA) – Papa Benedikt XVI. završio je 15. rujna svoj pastirski pohod Francuskoj u povodu 150. obljetnice lurdskih ukazanja, u tijeku kojega je posjetio Pariz i Lurd. Na svečanosti ispraćaja u zračnoj luci Tarbes, kojoj su nazočili francuski premijer Francois Fillon, francuski kardinali i biskupi te predstavnici građanskih i političkih vlasti, Papa je istaknuo kako sa žaljenjem napušta francusko tlo. Kratko se osvrnuo na tijek pohoda. U Parizu je održano niz važnih susreta s predstavnicima političkog, kulturnog i vjerskoga života; susret sa svećenicima, redovnicima i redovnicama te svećeničkim kandidatima u pariškoj katedrali, te susret s mladima ispred katedrale. Također je istaknuo misu na Esplanade des Invalides, gdje se imao prilike uvjeriti kako kršćani duboko žive svoju vjeru te odlučno nastavljaju slijediti Kristov nauk.
Drugi dio pohoda bio je vezan uz lurdsko svetište, u kojem je Papa boravio “tri dana u Marijinoj školi”. Istaknuo je, kako je kao hodočasnik i on pohodio četiri točke hodočasničkog puta koja vežu mjesta posebno značajna u životu sv. Bernardice, te sudjelovao u procesiji svjetla i euharistijskoj procesiji. Također je istaknuo i susret s bolesnicima s kojima je molio, kao i susret s francuskim biskupima koji se redovito u Lurdu okupljaju na svojim plenarnim zasjedanjima i svečanu misu koju je s njima slavio. Crkva treba biti kvasac društva, mudro i hrabro naviještanje evanđelja njezina je dužnost, poručio je Benedikt XVI. i izrazio želju za društvenim skladom i humanim napretkom. Na kraju oproštajnoga govora Papa je rekao kako želju svog ponovnog dolaska u tu zemlju povjerava Bogu. No, i u Rimu ću vam biti blizu, osobito kad ću u Vatikanskim vrtovima zastati pred kipom Gospe Lurdske koje ondje stoji već stotinu godina, rekao je Papa prije blagoslova.
Premijer Fillon izrazio je zahvalnost zbog Papina posjeta, istaknuvši kako je u doba kriza i sukoba posjet Benedikta XVI. znak mira i bratstva. Osobito se osvrnuo na zajednički stav prema fanatizmu, nasilju i diskriminaciji i Papin posjet ocijenio pozivom svakom čovjeku da iskaže ono najbolje u sebi. Također je rekao kako svjetovna Francuska poštuje religioznost i istaknuo doprinos kršćanstva francuskoj kulturnoj baštini.