Vatikan, (IKA) – Malobrojni bogati sve su bogatiji dok je većina stanovništva sve siromašnija, istaknuo je papa Franjo u govoru novim nerezidentnim veleposlanicima pri Svetoj Stolici Kirgistana, Antigve i Barbude, Luksemburga i Bocvane, koje je 16. svibnja primio prigodom primopredaje vjerodajnica. Papa je osudio “izobličenosti gospodarstva i financija” i ustvrdio da su antropološka, etička i kriza solidarnosti u korijenu gospodarske krize. Čovjek je sveden na jednu njegovu potrebu – potrošnju, tu izobličenost sadašnjeg društva papa Franjo neupitno osuđuje. Ljudsko se biće promatra kao potrošno dobro koje se može rabiti i potom baciti. Započeli smo kulturu odbacivanja, upozorio je Sveti Otac.
Govoreći o sve većem jazu između malobrojnih bogatih i većine stanovništva koja naglo osiromašuje, Papa je jasno osudio ideologije koje promiču apsolutnu neovisnost tržišta i financijske špekulacije. Osudio je korupcijsku hobotnicu i sebičnu utaju poreza, osudio je također zaduživanje i kredit koji, kako je rekao, udaljuje države od stvarne ekonomije, a i građane od njihove stvarne kupovne moći.
Ističući da je želja za moći i posjedom postala bezgranična, rekao je da je klanjanje zlatnom teletu našlo novu i zastrašujuću sliku u obožavanju novca i u diktaturi bezlične ekonomije, bez stvarne ljudske svrhe. Time se niječe da čovjek treba biti na prvome mjestu, upozorio je Papa, jer novac treba služiti a ne vladati. Papa zahtijeva odvažni zaokret u politici, primjećujući da političarima nedostaje solidarnost i skrbi za opće dobro. Iza takvog ponašanja krije se odbacivanje etike, odbacivanje Boga. Upravo kao i solidarnost, i etika smeta. Smatra je se kontraproduktivnom; previše je ljudska, jer relativizira novac i moć; ona je prijetnja, jer odbacuje manipuliranje i podjarmljivanje osobe, ustvrdio je papa Franjo. A etika upućuje na Boga, koji je izvan tržišnih kategorija. Ti financijski stručnjaci, ekonomisti i političari smatraju Boga čak i opasnim jer poziva čovjeka na njegovo potpuno ostvarenje i na neovisnost od svake vrste ropstva, protumačio je Sveti Otac.
Papa je želio ponovno istaknuti svoju ljubav prema svima. Papa voli sve, bogate i siromašne, ali je uime Kristovo obvezan podsjetiti bogataša da treba pomoći siromahu, poštovati ga i promicati njegovo blagostanje. Crkva uvijek radi za cjeloviti razvoj svake osobe, ustvrdio je Papa, dodajući: “Etika, ako nije ideološka, omogućuje, uvjeren sam, uspostaviti ravnotežu i ljudskiji društveni ustroj. U tom smislu potičem financijske stručnjake i upravitelje vaših zemalja da shvate riječi svetoga Ivana Zlatoustoga: Sa siromašnima ne dijeliti vlastita dobra znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, nego njihova”, kazao je papa Franjo, osvrćući se na crkvenu skrb za siromašne.
Crkva uvijek potiče upravitelje da budu u službi općega dobra svojih naroda. Potiče i upravitelje financijskih stvarnosti da ozbiljno promisle o etici i solidarnosti. A zašto se ne bi mogli obratiti Bogu da nadahnu svoje planove? Tada bi se oblikovao novi gospodarski i politički mentalitet koji će pridonijeti da se apsolutna oprečnost između gospodarstva i politike preobrazi u zdravi suživot, zaključio je papa Franjo.