Vatikan, (IKA) – Intervju što ga je papa Franjo dao talijanskome listu “La Stampa”, objavljen 15. prosinca, započinje razmišljanjem nad značenjem Božića. U sat i pol razgovora s vatikanistom Andreom Trniellijem, Papa se osvrnuo na temu djece koja trpe i tragedije gladi u svijetu; na odnose između Katoličke Crkve i ostalih kršćanskih Crkava i zajednica; na pitanje braka i obitelji, što će biti središnja tema Izvanredne skupštine Sinode biskupa sljedeće godine.
Dok se približava prvi Božić njegova pontifikata, Papa je na sebi svojstven jednostavan način objasnio kako živjeti taj blagdan: “To je susret s Isusom.” Božić je susret Boga i njegova naroda. No, to je i utjeha, “otajstvo utjehe”. Papa je dalje rekao: “Božić nam progovara o nježnosti i nadi.” To je poziv svim kršćanima da ne postanu “hladna Crkva koja ne zna kamo se zaputila, koja je zarobljena ideologijama i svjetovnim stavovima.”
Papa Franjo odgovorio je na kritike i na stereotipe onih koji nastoje trivijalizirati slavlje Božića uvjerljivim riječima: “Kad netko nema tu sposobnost, ili se nalazi u ljudskoj situaciji koja mu ne dopušta da razumije tu radost, čovjek proživljava ovaj blagdan uz obično svjetovno veselje. No, postoji razlika između duboke radosti i svjetovnog veselja.”
Papa je potom nastavio govoriti o pedesetoj obljetnici povijesnoga posjeta pape Pavla VI. Svetoj zemlji. Papa Franjo i sam je izrazio želju da se ondje sastane sa “svojim bratom Bartolomejom, carigradskim patrijarhom”.
Govoreći dalje o trpljenju nevine djece, rekao je kako ona ne mogu razumjeti razloge svoga trpljenja i koja se mogu samo predati Bogu, “predati se u njegov pogled”. Djeca trpe i ondje gdje vlada glad. Papa nas poziva da odbacimo nezainteresiranost i da izbjegavamo rastrošnost. Socijalni nauk Crkve za Papu je kompas, kako je to on sam rekao, navodeći svoju pobudnicu Evangelii gaudium, ali osvrćući se i na kritike koje su došle iz nekih krugova. Prema njegovu mišljenju, postoje siromašni i postoji ekonomija koja kao da nikad ne uspijeva poboljšati njihov položaj, pa ni u razdobljima blagostanja. Na pitanje osjeća li se uvrijeđenim kad ga nazovu marksistom, Papa je odgovorio niječno, dodajući: “To je pogrešna ideologija, no upoznao sam mnogo marksista koji su kao osobe dobri, pa me zato to i ne vrijeđa.”
Jedinstvo kršćana još je jedan prioritet u današnje vrijeme. Danas je, kaže Papa, na djelu “ekumenizam krvi”. Pojasnio je da su kršćani u mnogim zemljama progonjeni i ubijani bez razlike, kojoj god kršćanskoj Crkvi ili zajednici pripadali, a jedinstvo je milost koja se tek treba ostvariti.
Na pitanje o sakramentima za rastavljene i ponovno vjenčane, Papa je rekao da će se o tome razmatrati na Konzistoriju koji će se održati u veljači i Izvanrednoj sinodi koja će se održati u listopadu 2014. Istaknuo je da je potrebna razboritost “ne kao stav koji paralizira, nego kao krepost onih koji upravljaju.”
Odgovarajući na pitanje o ispravnom odnosu između Crkve i politike, papa Franjo govorio je o odnosu koji se kreće u različitim okolnostima i s različitim zadacima, ali koji na kraju treba dovesti do toga da se ljudima pomogne. “Politika je plemenita”, rekao je navodeći pritom riječi pape Pavla VI. “Ona je jedan od najviših oblika ljubavi. Prljamo je kad je koristimo u poslovne svrhe.”
Na kraju je papa Franjo govorio o slici žena u Crkvi, koje moraju biti vrednovane, ali ne “klerikalizirane.”

.