Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je u ponedjeljak 27. veljače u audijenciju sudionike generalne skupštine Papinske akademije za život i međunarodnog kongresa “Ljudski zametak prije ugniježđenja u maternici: znanstveni vidici i bioetička promišljanja”. Papa je istaknuo kako je tema toga kongresa danas od izuzetne važnosti, kako zbog očitih reperkusija na filozofsko-antropološko i etičko promišljanje, tako i u pogledu primjene na području biomedicinskih i pravnih znanosti. Primijetivši kako Sveto pismo i najstarija kršćanska tradicija, što je i razumljivo, ne progovaraju izričito o toj temi, Papa je istaknuo kako je u Svetom pismu moguće pronaći dragocjene smjernice iz kojih izbija osjećaj divljenja i poštovanja tek začetog djeteta. Ljubav Božja ne pravi razliku između tek začetog djeteta u utrobi njegove majke i rođenog djeteta, mladića, odraslog čovjeka ili starije osobe. Ne pravi razliku zato što u svakom od njih vidi odsjaj vlastite slike i prilike i zato što u svima vidi odraz lica svojega Sina Jedinorođenca. Ta beskrajna i gotovo neshvatljiva Božja ljubav prema čovjeku pokazuje dokle se osobu treba ljubiti zbog nje same, neovisno o svemu drugom – inteligenciji, ljepoti, zdravlju, mladosti, integritetu i tako dalje. Čovjeku je dano uzvišeno dostojanstvo, koje potječe od njegove neraskidive povezanosti s Bogom, i zbog toga je crkveno Učiteljstvo neprestano proglašavalo sveti i nepovredivi karakter svakoga ljudskog života, od njegova začeće pa do prirodne smrti. Taj moralni sud, istaknuo je pritom Papa, vrijedi već u počecima života zametka, još prije nego se ugnijezdi u majčinu krilu, koje će ga čuvati i hraniti devet mjeseci sve do trenutka rođenja. Misterij podrijetla ljudskog života znanost će biti kadra sve više rasvjetljavati, premda će ga teško uspjeti potpuno protumačiti i dokučiti. Naime, tek što razum prijeđe jednu granicu koju se smatralo nesavladivom, nađe se pred drugim granicama koje se postavljaju pred njega kao izazov.

Čovjek će uvijek ostati duboka i nedokučiva zagonetka, rekao je Papa. U velikoj smo mjeri unaprijedili naša znanja i bolje identificirali naše neznanje, ali ljudskom umu kao da je postalo previše teško priznati da se, dok promatra stvoreno, susreće sa Stvoriteljevim tragom. U stvarnosti, onaj koji ljubi istinu, kao što vi to činite dragi znanstvenici, morao bi shvatiti da istraživanje tako dubokih tema dovodi čovjeka u stanje da vidi i gotovo dodiruje Božju ruku. Izvan granica eksperimentalne metode, na granici carstva koje neki nazivaju meta-analizom, tamo gdje nisu više dovoljni ili nisu mogući samo osjetilno opažanje niti znanstvene provjere, započinje pustolovina transcendencije, obaveza da se “ide dalje”, poručio je Benedikt XVI.