Papa: Crkvena učilišta imaju dragocjenu ulogu u poslanju Crkve
Vatikan (IKA )
Benedikt XVI. primio u audijenciju sudionike sastanka Međunarodnoga saveza katoličkih sveučilišta, zajedno s rektorima, profesorima i studentima rimskih papinskih visokih učilišta
Vatikan, (IKA) – Vaša je uloga nezamjenjiva, promičite znanje koje usmjerava čovjeka na razumijevanje samoga sebe, rekao je papa Benedikt XVI. primivši 19. studenoga u audijenciju sudionike sastanka Međunarodnoga saveza katoličkih sveučilišta, zajedno s rektorima, profesorima i studentima rimskih papinskih visokih učilišta, kojima je govorio o važnosti znanja prosvijetljenoga vjerom. Papa je s radošću primio one koji se, kako je rekao, bave zahtjevnom zadaćom poučavanja, učenja i istraživanja u službi Crkve i cijeloga društva. “Sciat ut serviat” – znati kako bi se služilo, geslo je Međunarodnoga saveza katoličkih sveučilišta, ustanovljenoga godine 1924., a koje je Sveta Stolica priznala 25 godina poslije. Prošlo je 60 godina, primijetio je Papa te napomenuo kako je to prigoda za isticanje nezamjenjive uloge 400 crkvenih fakulteta i više od 1300 katoličkih visokih učilišta raširenih na svim kontinentima, koji odgajaju ljude spremne svjedočiti svoju vjeru u svijetu i obavljati odgovorne dužnosti u društvu. Istaknuvši potom da je njihova služba dragocjena za poslanje Crkve, Papa je napomenuo kako je i dalje aktualan problem prevladavanja udaljenosti između vjere i kulture, istaknut još prije 30 godina u apostolskoj konstituciji “Sapientia christiana”. U današnjem društvu, u kojemu znanje postaje sve stručnije i sve više vezano uz pojedina područja, ali koje je duboko obilježeno relativizmom, još je potrebnije otvoriti se mudrosti koja dolazi iz evanđelja, istaknuo je Papa te dodao kako, naime, čovjek bez Isusa Krista nije u stanju potpuno shvatiti samoga sebe, a ni svijet. Za sve je važno, i za profesore i za studente, da nikada ne izgube iz vida cilj kojemu teže, odnosno to da bude sredstvo evanđeoskoga navještaja. Papa je potom posebno preporučio da proučavanje svetih znanosti nikada ne bude odvojeno od molitve, sjedinjenja s Bogom i kontemplacije, da bi se izbjeglo da razmišljanja o božanskim otajstvima postanu uzaludna intelektualna vježba. Primijetivši kako današnja kultura pokazuje nedostatak mudrosti, razmišljanja, i misli koje su u stanju izvesti sintezu koja usmjerava, Sveti Otac potaknuo je katolička sveučilišta na promicanje nove humanističke sinteze, znanja koje će biti mudrost koja usmjerava čovjeka u svjetlu temeljnih načela i njihovih konačnih ciljeva, odnosno znanja prosvijetljenoga vjerom.