Istina je prava novost.

Papa Franjo predvodi misu s katolicima u katedrali Duha Svetoga u Istanbulu

Istanbul, (IKA) – Papa Franjo upravo slavi misu u katoličkoj katedrali Duha Svetoga u Istanbulu s latinskom, armenskom, sirskom i kaldejskom katoličkom zajednicom.
U državi koja ima 75 milijuna stanovnika, muslimana je gotovo 99 posto, dok je udio kršćana oko 0,2 posto. Grčka Pravoslavna Crkva, Armenska Apostolska Crkva i Židovi, jedine su službeno priznate nemuslimanske vjerske zajednice u Turskoj. Prema podacima Vatikanskog ureda za statistiku, u Turskoj ima 53.000 katolika. U taj broj uz rimokatolike uvršteni su i sjedinjeni s Rimom (sirijski, kaldejski i armenski katolici).
U Turskoj trenutačno ima sedam katoličkih administrativnih jedinica (biskupija ili apostolskih vikarijata), 54 župe i 13 pastoralnih središta. O vjernicima skrbe šestorica biskupa, 58 svećenika, sedmorica redovničke braće, 54 redovnice i dvojica trajnih đakona. Trenutačno se četvorica bogoslova pripremaju za svećeništvo. U dušobrižništvu djeluju još i dva člana svjetovnih instituta, sedmero laika misionara i 68 vjeroučitelja. U zemlji djeluje 29 katoličkih odgojno-obrazovnih institucija, kao što su vrtići, osnovne i srednje škole, gimnazije i posebne škole. Uz tri katoličke bolnice, Crkva djeluje još i u dvjema klinikama i u pet domova za osobe s invaliditetom i umirovljenike.

Papa Franjo je po dolasku u Istanbul posjetio džamiju sultana Ahmeta, poznatu kao Plava džamija, gdje se kratko zadržao u kontemplaciji, kao i papa Benedikt XVI. godine 2006. Bio je to prvi posjet pape Franje nekoj džamiji od početka njegova pontifikata. Iz poštovanja je kako je uobičajeno, izuo cipele, a zdanje mu je predstavio istanbulski veliki muftija Rahmi Jaran. Na kraju obilaska Papa je uz dar zahvalio muftiji te u kratkom nagovoru istaknuo kako Boga moramo ne samo slaviti, već i častiti. To je najvažnija stvar. Prema riječima predstojnika Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federica Lombardija, bio je to vrlo lijepi trenutak međuvjerskog dijaloga.
Papa Franjo zatim se uputio u glasovitu Aja Sofiju, crkvu Crkvu svete mudrosti, nekada najveću crkvu u kršćanskome svijetu, pretvorenu u džamiju nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453. pa potom u muzej 1935. godine. U knjizi dojmova Sveti Otac upisao je dvije misli, jednu na grčkom, i jednu na latinskom jeziku. Prva glasi: “Sveta Božja mudrost”, a druga je uzeta iz 84. psalma, a glasi: “Kako su dragocjeni šatori tvoji, Gospodine”.
Poslije misnog slavlja Papa će se uputiti na ekumensku molitvu u patrijaršijskoj crkvi Sv. Jurja i privatni susret s ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I. na Fanaru.