Vatikan, (IKA) – Vrijeme je za opću mobilizaciju kako bismo se suprotstavili “kulturi odbacivanja”, pozvao je papa Franjo primivši 9. svibnja izvršne ravnatelje agencija Organizacije ujedinjenih naroda, koje je predvodio glavni tajnik Ban Ki-moon. Papa je na španjolskom jeziku zahvalio Ujedinjenim narodima za zauzimanje u korist mira i poštovanja ljudskoga dostojanstva, te izrazio nadu u snažniji duh sudjelovanja i solidarnosti od strane međunarodne zajednice. Okupiti oko pregovaračkoga stola sve koji se bore, donijeti hranu na izolirana mjesta, cijepiti djecu koja su bez cjepiva osuđena na smrt. Tisuće se muškaraca i žena svakoga dana pod znakom UN-a zauzimaju, često i daleko od reflektora, kako bi svijet učinili boljim, i pružili potporu najsiromašnijima. Njima je papa Franjo zahvalio u govoru, u kojemu je odmah spomenuo nastojanja UN-a u korist mira, ljudskoga dostojanstva, i zaštite najslabijih. Već je odavno učvršćena suradnja između Crkve i Un-a, a Sveti Otac posebno se prisjetio brojnih pohoda svetoga Ivana Pavla II. Staklenoj palači u New Yorku, kao i sjedištima UN-a u Ženevi, Beču, Nairobiju, Haagu i Rimu. Odajući priznanje za rezultate koje je ta organizacija postigla što se tiče Milenijskih razvojnih ciljeva, posebno na području odgoja i suzbijanja siromaštva, papa Franjo istodobno je primijetio da narodi zaslužuju i nadaju se još boljim plodovima. Budući razvojni ciljevi stoga imaju biti oblikovani nesebično i hrabro, jer će samo tako utjecati na strukturne uzroke siromaštva i gladi, na očuvanje okoliša, na jamčenje doličnoga posla za sve ljude, te na odgovarajuću zaštitu obitelji, upozorio je papa Franjo. Riječ je posebno o tomu da se valja suočiti sa svim oblicima nepravde, suprotstavljajući se gospodarstvu isključivanja, kulturi odbacivanja, i kulturi smrti, koji bi, nažalost, mogli postati pasivno prihvaćeni mentalitet. Sveti Otac stoga je podsjetio na susret Isusa s bogatim nadcarinikom Zakejom, koji je donio radikalnu odluku solidarnosti i pravednosti. To je duh kojim bi trebalo započeti i završiti svako političko i gospodarsko djelovanje, poručio je Papa. Pogled, često bez glasa, dijela čovječanstva koji je odbačen, mora pokrenuti savjest političkih i gospodarskih djelatnika, te potaknuti na nesebične i hrabre odluke koje će imati neizravne rezultate, poput Zakejeve odluke, napomenuo je Papa te istaknuo da se imamo pitati vodi li taj duh solidarnosti sve naše misli i čitavo naše djelovanje. Valja zaštititi život od njegova začeća do njegove naravne smrti, te nesebično i obilato vratiti ono što smo možda nepravedno uskratili drugima, rekao je Sveti Otac.
Promicanje velikodušne, djelotvorne i konkretne otvorenosti za potrebe drugih ima uvijek biti iznad gospodarskih i društvenih sustava i teorija. Isus ne traži od Zakeja da promijeni svoj posao, ni da prijavi svoju trgovačku aktivnost; on ga samo navodi na to da slobodno, i to odmah, bez raspravljanja, sve stavi u službu ljudi. I pravedan gospodarski i društveni napredak može se postići samo ako se znanstvene i tehničke mogućnosti spoje sa stalnim zauzimanjem u solidarnosti, i to uz nesebičnu besplatnost koja je bez interesa na svim razinama. Takav razvoj svoj temelj ima u opravdanoj preraspodjeli gospodarskih blagodati od strane države, i to putem nužno potrebne suradnje privatne gospodarske aktivnosti i građanskoga društva. Pozivam vas da zajedno promičete istinsku svjetsku etičku mobilizaciju koja će, bez obzira na bilo kakvu vjersku razliku ili političko mišljenje, proširiti i primijeniti zajednički ideal bratstva i solidarnosti, posebno prema najsiromašnijima i isključenima, zaključio je Papa.