Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. uputio je 30. ožujka, uoči održavanja sastanka na vrhu najrazvijenijih zemalja svijeta, nazvanog G20, pismo britanskome premijeru Gordonu Brownu, jamčeći molitvu i želeći da se sudionici sučele s najžurnijim svjetskim problemima, posebice Afrike, koju je Papa nedavno posjetio. Brown je na Papino pismo odgovorio 31. ožujka.
Podsjećajući na nedavni Brownov posjet Vatikanu, kada je Papu obavijestio o održavanju skupa G20 radi usvajanja globalnih mjera kako se ne bi ponovila slična kriza, Benedikt XVI. se uime Katoličke Crkve i svoje osobno raduje ciljevima koje skup želi postići, podsjećajući da su svi uvjereni kako se kriza može riješiti odricanjem od nacionalnog egoizma i protekcionizma. Pišem ovu poruku na povratku iz Afrike, gdje sam rukom mogao dotaknuti stvarnost užasnoga siromaštva i kroničnoga isključenja, kao i ogromne ljudske resurse kojima obiluje taj kontinent a koje može staviti na raspolaganje cijeloga planeta, ističe Papa. Upozorava kako u Londonu, jednako kao i na prošlogodišnjem skupu u Washingtonu, subsaharsku Afriku predstavlja samo jedna država i nekoliko regionalnih organizacija. Ta činjenica mora potaknuti sudionike skupa na duboko razmišljanje, jer zbog krize upravo najviše trpe oni čiji se glas ne uvažava na političkome scenariju. A oni mogu dugoročno najviše pridonijeti napretku svih. Stoga treba primijeniti postojeće mehanizme i sredstva u sklopu Organizacije ujedinjenih naroda i s njom povezanih agencija kako bi se čuo glas svih svjetskih država i kako bi svi prihvatili mjere i odluke usvojena na skupu G20, piše Sveti Otac.

Papa preporučuje da se na skupu razmisli o glavnome uzroku sadašnje krize. Financijske krize nastaju onda kada ekonomski djelatnici izgube povjerenje u sredstva i financijske sustave, te zbog nedostatka ispravnog etičkoga ponašanja. Financije i trgovina kao i proizvodni sustavi su sporedne ljudske tvorevine koje, kada postanu predmet slijepoga pouzdanja, u sebi nose korijen svoje propasti. Jedini je pravi i čvrsti temelj pouzdanje u čovjeka. Stoga sve mjere predložene za izlaz iz krize moraju u konačnici ponuditi sigurnost obiteljima i radnicima, a shodnim pravilima i nadzorima etiku se mora ponovno uvesti u financije. Iz sadašnje krize izdigla se sablast brisanja ili drastičnoga smanjenja planova vanjske pomoći, naročito za Afriku i nerazvijenije zemlje. Potpora razvoju, uključujući povoljne trgovinske i financijske uvjete manje razvijenim državama, ni praštanje vanjskoga duga siromašnijih i zaduženih država nisu prouzročili krizu pa nije pravedno da siromašne zemlje budu njezine žrtve, upozorio je Papa.
Ako se glavni uzrok sadašnje krize treba tražiti u pomanjkanju etike u gospodarskim strukturama, onda nas kriza uči da etika nije “izvan” nego unutar gospodarstva, te da ekonomija ne funkcionira ako u sebi nema etički čimbenik. Stoga će se obnovljeno povjerenje u čovjeka, koje mora nadahnjivati svaki korak u rješavanju krize, najbolje ostvariti u hrabroj i velikodušnoj međunarodnoj suradnji, kadroj promicati stvarni i cjeloviti ljudski razvoj. Djelotvorno povjerenje u čovjeka, naročito u siromašnije muškarce i žene – Afrike i ostalih svjetskih regija pogođenih krajnjim siromaštvom – bit će dokaz da se odlučno želi izbjeći ponavljanje situacija sličnih današnjim, ustvrdio je Papa, dodajući kako svoj glas želi ujediniti s glasom pripadnika ostalih religija koje dijele uvjerenje da je jedan od glavnih zadataka našega doba iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva do godine 2015., na što su se obvezali državnici na milenijskom skupu UN-a.