Istina je prava novost.

PAPA I ANGLIKANSKI PRIMAS O PROBLEMIMA VJERSKE SLOBODE

Rim, 14. 2. 1999. (IKA) - Nadbiskup Canterburyja, predsjednik Anglikanske Crkve i primas Engleske George Leonard Carey boravi u Rimu, u povodu svečanoga otvaranja novog sjedišta Anglikanskoga centra u povijesnoj palači Doria Panfili. U subotu 13. veljač

Rim, 14. 2. 1999. (IKA) – Nadbiskup Canterburyja, predsjednik Anglikanske Crkve i primas Engleske George Leonard Carey boravi u Rimu, u povodu svečanoga otvaranja novog sjedišta Anglikanskoga centra u povijesnoj palači Doria Panfili. U subotu 13. veljače ga je u privatnu audijenciju primio papa Ivan Pavao II.
U pismu upućenom pročelniku Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinalu Edwardu I. Cassidyju Sveti Otac taj je Anglikanski centar u Rimu nazvao “jednim od plodova novoga otkrivanja našega bratstva u Isusu Kristu, koje je od II. vatikanskoga sabora sve važnije.” Anglikanski centar u Rimu želio je osnovati prethodnik nadbiskupa Careya nadbiskup Ramsey prije 33 godine, i to neposredno nakon susreta s papom Pavlom VI. Danas je taj Centar postao istinskim vidljivim znakom zauzimanja Anglikanske Crkve za dijalog s Katoličkom Crkvom, istaknuo je u svojoj poruci Papa. “Moja je molitva da rad Centra bude ojačan ovim novim sjedištem, te da i dalje daje svoj prinos u promicanju ekumenskih proučavanja i dubljem prijateljstvu između anglikanaca i katolika”, zaključio je Ivan Pavao II, čija je poruka bila pročitana na svečanosti otvaranja Centra.
Nadbiskup je Carey, sa svoje strane, na samoj svečanosti javno istaknuo da “Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana izuzetno cijeni rad Anglikanskoga centra u Rimu i njegovoga ravnatelja kanonika Brucea Ruddocka”, te spomenuo izuzetnu važnost biblioteke Centra koja svim studentima katoličkih sveučilišta u Rimu omogućuje izravno upoznavanje sa spisima i anglikanskim izvorima.
Nakon privatnog susreta nadbiskupa Careya s Papom, za Radio Vatikan je izjavu dao tajnik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana biskup Pierre Duprey, ističući kako “nadbiskup Carey nije mogao doći u Rim, a da ne izrazi želju za susret s Papom. Susret je bio ujedno prigoda za raspravu o problemima na koje katolici i anglikanci nailaze u onim zemljama gdje je vjerska sloboda vrlo ograničena, ili u zemljama pritisnutima siromaštvom i tamo gdje se katolici i anglikanci slažu oko načela da se treba zauzeti za više pravednosti i više solidarnosti. Nadbiskup Carey mogao je razgovarati sa Svetim Ocem o Jubileju i perspektivama koje se otvaraju u obnavljanju kršćanskoga svjedočenja”.