Palermo, 26. 11. 1995. (IKA) – Treai nacionalni kongres talijanskih biskupija i katoliekih instituta održao se od 20. do 25. studenoga u sicilijanskom glavnom gradu Palermu. Na Kongresu je sudjelovao 2.124 izaslanik, me?u njima i 215 biskupa.
Sveti je Otac Kongres pohodio 23. studenoga. U svom govoru u kongresnoj dvorani u Palermu Ivan Pavao II. se osvrnuo na vjerska, moralna, društvena, ekonomska i politieka pitanja promatrajuai ih u svjetlu evan?eoske poruke.
Podsjeaajuai da “zahtjevi istine i moralnosti ne umanjuju niti poništavaju našu slobodu, vea, nasuprot, omoguauju njezin rast te ju osloba?aju od prijetnji koje nosi sa sobom”, Papa je ponovio svoj poziv društvenim i privatnim ustanovama da “se ne boje Krista i njegove poruke”.
Zatim je Sveti Otac govorio o kulturnim strujanjima koja dovode u opasnost sam temelj kršaanskog naslje?a, o znakovima raskršaanjenja i oslabljivanja ljudskih i temeljnih moralnih vrijednosti, o poremeaajima do kojih dovodi razuzdani život i o napetostima izme?u vlasti u državi, o pitanju talijanskog Juga, o nezaposlenosti mladeži, o prihvatu stranaca, o opadanju nataliteta i smanjenju broja ženidbi, o sebienosti i odbijanju podnošenja neophodnih žrtava za dobro zajednice.
U širokom pogledu na povijest Papa je podsjetio na poziv naroda i Crkve u Italiji da bude europsko susretište kultura u smjeru istoka i juga svijeta,
ali je jednako tako govorio o aktualnim problemima zahtijevajuai odre?enije zakone sklone obitelji i školskim slobodama, potvr?ujuai da se Crkva danas ne treba niti namjerava miješati u politieki i stranaeki život, ali ae istodobno nastojati da katolici koji su založeni u politiekom i društvenom životu budu dosljedni socijalnom nauku Katolieke Crkve te, neovisno o stranaekoj pripadnosti, nastave me?usobni razgovor o temeljnim vrijednostima, kako bi zajedniekim snagama pronašli odgovore na pitanja povijesti.
Papa je rekao da svako kršaansko zalaganje mora pratiti svijest o prvenstvu Božjem i sabrano promišljanje. “Susret s Bogom”, rekao je, “unosi u povijest tajanstvenu snagu koja dodiruje, obraaa i obnavlja srca i zbog toga postaje moana povijesna snaga preobrazbe ustrojstva društvenog života”. Otuda uporna traženja novih oblika kontemplacije koje ae biti prilago?ene obiteljskom i profesionalnom životu, politiekom zauzimanju i slobodnom vremenu, siromašnima, obiteljima i mladeži.