PAPA IVAN PAVAO II. STIGAO U LIBANON

Zagreb, 11. 5. 1997. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. stigao je u pastoralni posjet Libanonu, u subotu, 10. svibnja, spustivši se zrakoplovom na bejrutsku zračnu luku. Tamo se Papa susreo s katoličkim patrijarhom, maronitskim katoličkim predsjednikom Eiasom Hrawiom, sunitsko-muslimanskim premijerom Rafikom Haririem te šitsko-muslimanskim glasnogovornikom parlamenta Nabihom Berriem. U svome govoru u zračnoj luci Sveti Otac pozvao je sve libanonske frakcije da zajednički izgrade zemlju te istaknuo kako “nasilje nikada neće nadjačati dijalog, kao ni mržnja ljubav”. Papa je također spomenuo problem okupacije nekih područja Libanona od strane izraelskih i sirijskih postrojbi te pozvao međunarodnu zajednicu da “pomogne Libanoncima živjeti u miru uključujući nacionalna područja koja su priznata i poštivana od svih”. Oko 35.000 sirijskih i oko 2.000 izraelskih vojnika drži pod okupacijom sjeverna granična područja, sveukupno 12% teritorija Libanona. Svetoga Oca u Libanonu osigurava oko 20.000 pripadnika policije i vojske, a ulice kojima je provezen u pratnji tenkova i oklopnjaka bile su okićene libanonskim crveno-bijelim zastavama te žutim vatikanskim. Papa Ivan Pavao II. prvi je poglavar Katoličke Crkve koji je posjetio Libanon nakon pape Pavla VI. koji se 1964. godine samo na kratko zaustavio u Bejrutu putujući u Svetu Zemlju.
Prigodni plakat za taj Papin pohod prikazuje papu Ivana Pavla II. kako promatra Libanon sa svim društveno-političkim previranjima, ali i prirodnim ljepotama kao što su brda pokrivena snijegom i stoljetne cedrove šume. Usred Libanona vidi se toranj i minaret, što predstavlja simbol kršćansko-islamskog suživota. Međuvjerski i ekumenski dijalog, skrb za starije osobe, žene, djecu, obitelj i školu samo su neki problemi s kojima se dnevno suočava libanonska crkvena zajednica. To proizlazi i iz natpisa na plakatu: “Libanon nije samo jedna zemlja. Libanon je poslanje”.
U Libanonu živi oko milijun katolika, što je 70% libanonskih kršćana i 28% od ukupnog stanovništva. Katolička je zajednica podijeljena u 6 crkvenih zajednica, a svaka od njih ima svoju hijerarhiju i vjerske obrede. Najveća od tih skupina je Maronitska Crkva koja ima 730.000 vjernika i 10 biskupija, a na drugom mjestu je Katolička Crkva grčkog obreda, koja je poznata i pod imenom Melkitska Crkva, a broji oko 200.000 vjernika u 7 biskupija. Katolička Crkva u više obreda u Libanonu ima velik društveni utjecaj. Njeni članovi vode 70 redovničkih zavoda, 233 škole, 3 sveučilišta i više bolnica, sirotišta i prihvatilišta. U Libanonu se tiskaju gotovo sve knjige s kršćanskim temama koje se potom šire po arapskome svijetu, a u libanonskim se bogoslovijama školuje većina budućih svećenika koji će misionarski djelovati na području Srednjeg Istoka. Pred libanonsku se Crkvu danas postavljaju mnogi izazovi; 16-godišnji građanski rat ostavio je brojna materijalna razaranja, kao i duševne rane, a srednji društveni sloj gotovo je nestao. Drugi veliki libanonski problem jest nezaposlenost; više od milijun sirijskih radnika radi u Libanonu, što domaće stanovništvo, a napose katolike, prisiljava na traženje boljih životnih uvjeta u drugim državama.