Znanstvenica Karin Öberg obnaša dužnost profesorice na katedri za prirodne znanosti Thomas Dudley Cabot na Sveučilištu Harvard i vodi Laboratorij za astrokemiju Öberg pri Harvard-Smithsonian Centru za astrofiziku. Njezin se rad, među ostalim temama, usredotočuje na kemijske procese povezane s nastankom planeta i kemijskim preduvjetima za nastanjivost.

Osim o svojoj znanstvenoj karijeri, Öberg je javno govorila i o svom obraćenju na katoličanstvo te o tome kako je njezina potraga za znanjem utjecala na njezin put prema vjeri.

U intervjuu za „Augustine Institute“ 2011. godine objasnila je da postoje svjetovni aspekti zbog kojih joj je postalo teško prihvatiti strogo materijalistički svjetonazor. „Postojale su određene činjenice o svijetu zbog kojih sam postala vrlo skeptična prema ateizmu ili čistom materijalizmu. Smatrala sam prilično očitim da u ovom svijetu postoji etički realizam, da postoje stvari koje su dobre i zle, bez obzira na to što ljudi o njima misle“, istaknula je.

Djelo „Kršćanstvo nije iluzija“ autora C. S. Lewisa, odigralo je važnu ulogu u tom procesu. Lewisova promišljanja činila su joj se razumnima. „Dojmilo me se njegovo tumačenje kršćanstva; činilo se da se uklapa u spoznaje o svijetu koje sam do tog trenutka bila stekla“, kazala je.

Međutim, intelektualno prihvaćanje vjere za Karin Öberg nije značilo kraj puta. „Ono što je zahtijevalo vrijeme bio je aspekt djelotvorne ljubavi – življenje vjere i izgradnja odnosa s Bogom“, objasnila je.

Öberg se također osvrnula na granice i doseg znanstvene metode kada je riječ o Bogu. U tom je intervjuu bila jasna: „Znanstvenom se metodom nikada ne može dokazati niti opovrgnuti postojanje Boga.“

Prema njezinom mišljenju, znanost omogućuje ljudima cijeniti ono što ona smatra osobito važnim: „Svemir je moguće razumjeti, on podliježe zakonima.“

„To se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Veličanstveno je“, dodala je.

Ljepota svemira također igra važnu ulogu u njezinu shvaćanju odnosa između znanosti i vjere. „To me duboko dotiče. A ljepota je, u određenom smislu, za mene jednako dojmljiva“, rekla je. Stoga Öberg smatra da se znanost i vjera ne moraju prikazivati ​​kao suprotstavljeni putovi.

Karin Öberg je u intervjuu otvoreno rekla da je katolkinja. Pritom je objasnila kako tu otvorenost radije koristi za poticanje dijaloga nego za nametanje stavova.

„Nastojim biti otvorena; pozivati ljude na razgovor umjesto propovijedati im‘“, istaknula je, izvijestio je EWTN News.

Öberg je također izrazila posebnu naklonost prema dominikanskoj tradiciji i sv. Tomi Akvinskom. Zbog načina na koji je sjedinio vjeru i razum, smatra ga važnim.

S ciljem promicanja znanstvenog istraživanja, Papinska akademija znanosti svake dvije godine dodjeljuje Medalju Pija XI. znanstveniku mlađem od 45 godina, kojeg akademsko tijelo izabire zbog njegova ili njezina iznimnog potencijala.