Slavlje je održano na mjestu gdje se nalazi grob apostola Pavla, a Molitvena osmina za jedinstvo kršćana svake se godine na sjevernoj polutki slavi od 18. do 25. siječnja.

U homiliji je Papa istaknuo kako Molitvena osmina svake godine podsjeća na zajedničku odgovornost svih kršćana u poslanju Crkve. Naglasio je da podjele među kršćanima ne mogu spriječiti Kristovo svjetlo da obasjava svijet, ali mogu umanjiti jasnoću svjedočanstva koje Crkva daje. „Jedno smo – već jesmo – prepoznajmo to, iskusimo i učinimo vidljivim“, poručio je.

Tumačeći ulomak iz Poslanice svetoga Pavla Efežanima, izabran kao biblijska tema ovogodišnje Molitvene osmine, Papa je podsjetio kako se u njemu više puta ponavlja pridjev „jedan“: jedno tijelo, jedan Duh, jedna nada, jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje i jedan Bog.

„Draga braćo i sestre, kako nas te nadahnute riječi ne bi duboko dotaknule? Kako nam srce ne bi gorjelo dok ih slušamo?“, upitao je Papa, istaknuvši da svi kršćani dijele istu vjeru u Boga, Isusa Krista i Duha Svetoga.

Podsjetio je i na obraćenje svetoga Pavla – od progonitelja Crkve do gorljivog navjestitelja Kristove ljubavi – istaknuvši ga kao snažan i trajan primjer za sve kršćane. Okupljeni pred grobom Apostola, rekao je Papa, podsjećaju se da je Pavlovo poslanje isto kao i poslanje svih kršćana: naviještati Krista i pozivati svakoga da u njega položi svoje povjerenje.

Govoreći o poslanju Crkve, Papa je podsjetio na učenje Drugoga vatikanskog sabora, naglasivši da je naviještanje Evanđelja zajednička zadaća svih kršćana te da Crkva ima odgovornost svijetu očitovati svjetlo Kristova lica. Pozvao je vjernike da zajednički, ponizno i radosno svjedoče vjeru riječju i životom, pozivajući sve ljude da se približe Kristu i njegovoj riječi.

Na slavlju su sudjelovali brojni predstavnici različitih kršćanskih Crkava, među kojima metropolit Polikarpos kao predstavnik Ekumenskog patrijarhata Carigrada, nadbiskup Khajag Barsamian iz Armenske apostolske Crkve te biskup Anthony Ball iz Anglikanske zajednice. Nazočan je bio i kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, kao i drugi predstavnici ekumenskih zajednica i hodočasnici.

Papa se prisjetio i ekumenskog molitvenog slavlja koje je u studenome 2025. predvodio s drugim kršćanskim poglavarima u Izniku u Turskoj, povodom 1700. obljetnice Nicejskog sabora. „Zajedničko izgovaranje Nicejskog vjerovanja na mjestu gdje je ono nastalo bilo je duboko i nezaboravno svjedočanstvo našega jedinstva u Kristu“, rekao je.

„Neka Duh Sveti i danas u nama pronađe otvorena i poslušna srca kako bismo jednom vjerom i jednim glasom naviještali vjeru ljudima našega vremena“, poručio je Papa.

Gledajući prema budućnosti, papa Lav XIV. spomenuo je i 2000. obljetnicu muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, koja će se obilježiti 2033. godine. U tom je kontekstu pozvao na daljnji razvoj ekumenskih sinodalnih praksi te na dublje međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava vjere, života i naučavanja.

Pozivajući se na papu Franju, papa Lav XIV. istaknuo je da sinodalni hod Katoličke Crkve po svojoj naravi ima ekumensku dimenziju, jer uključuje slušanje, dijalog i zajedničko razlučivanje sa svim kršćanima, kao što je i ekumenski hod istodobno sinodalan, budući da se ostvaruje kroz zajednički put Crkava. U tom je svjetlu podsjetio na sudjelovanje predstavnika drugih kršćanskih Crkava na zasjedanjima Biskupske sinode 2023. i 2024. godine u Vatikanu.

Na kraju, Papa je podsjetio da su ovogodišnje molitvene materijale za Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana pripremili Armenska apostolska Crkva i mjesne Crkve u Armeniji. Podsjećajući da je, prema predaji, Armenija bila prva kršćanska država, nakon što je kralj Tiridat bio kršten po svetom Grguru Prosvjetitelju 301. godine, papa Lav XIV. zahvalio je „neustrašivim navjestiteljima spasonosne Riječi koji su vjeru u Isusa Krista pronosili diljem istočne i zapadne Europe“.

„S dubokom zahvalnošću spominjemo se hrabrog kršćanskog svjedočanstva armenskoga naroda kroz povijest, obilježene trajnim iskustvom mučeništva“, istaknuo je papa Lav XIV.