Papa na svome 96. apostolskom putovanju u Azerbajdžan i Bugarsku

Baku, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. krenuo je 22. svibnja na svoje 96. apostolsko putovanje izvan Italije, u sklopu kojega je posjetio Azerbajdžan i Bugarsku, u kojima većinu čine muslimani, odnosno pravoslavni vjernici. Nakon putovanja u Gruziju 1999. godine i Armeniju protekle godine, Papa je posjetio treću kavkasku zemlju – Azerbajdžan. To je i osma republika nekadašnjega Sovjetskog Saveza koju je pohodio poglavar Katoličke crkve. Papa je u Azerbajdažnu proveo 25 sati i prvi put odsjeo u hotelu, jer u zemlji s najmanjim brojem katolika od svih koje je Papa posjetio (tek nešto više od stotinu) ne postoje odgovarajuće crkvene strukture.

Papin zrakoplov, Airbus 321 talijanskoga zračnog prijevoznika Alitalia, poletio je u srijedu iz zračne luke Fiumicino u Rimu u 8.40 sati. Napuštajući talijanski teritorij, Papa je tradicionalno uputio brzojavne poruke predsjednicima država čiji teritorij prelijeće na svom putovanju do Bakua: talijanskom predsjedniku dr. Carlu Azegliu Ciampiju, albanskom predsjedniku Rexhepu Mejdaniju, grčkom predsjedniku Constantinu Stephanopoulosu te turskom predsjedniku Ahmetu Necdetu Sezeru.
“Azerbajdžan su vrata između Istoka i Zapada”, rekao je Papa u pozdravnom govoru u zračnoj luci glavnoga grada Azerbajdžana, započevši svoj posjet žarkim apelom za mir. Upozorio je da je mir žurna obveza za sve pozvavši osobito vjerske vođe da se uzdrže svakog nasilja te da se zauzmu za mir, sklad i poštivanje ljudskih prava svakog pojedinca.
Papa je u Azerbajdžan stigao nakon četverosatnog leta. Nakon slijetanja po oblačnom vremenu, pokazao se na vratima zrakoplova te pozdravio okupljene na svečanosti dočeka. Zatim su njegovi pratioci sišli iz zrakoplova, dok je sam Papa zrakoplov napustio s druge strane, uz pomoć hidrauličke naprave, te je pokretnom binom preko crvenog tepiha prevezen kroz počasnu formaciju. Kada je Papin zrakoplov sletio u Baku, kako se našalio novinar “Reutersa”, u njemu je bilo više katolika no u cijelom Azerbajdžanu. Papa je tradicionalno poljubio zemlju domaćina koju mu je prinijelo dvoje djece u narodnim nošnjama. U zračnoj luci Bakua Papu su dočekali azerbajdžanski predsjednik Heydar Aliyev, predstavnici državne i političke vlasti, predstavnici diplomatskog zbora, apostolski nuncij mons. Claudio Gugerotti, o. Daniel Pravda, poglavar misije “sui iuris” u Azerbajdžanu s ostalom dvojicom salezijanaca koji pastoralno skrbe za malobrojne katolike te zemlje, tajnik apostolske nuncijature mons. Wojciech Zaluski i, između ostalih, biskup ruskopravoslavne biskupije u Bakuu.

U svom je govoru predsjednik Aliyev izrazio Papi srdačnu dobrodošlicu, opisavši ga kao veliku osobu i prijatelja svih naroda, koji hrabro utječe na povijest. Također je podsjetio na žrtve sukoba sa susjednom Armenijom oko Gorskog Karabaha, u kojemu je milijun ljudi postalo izbjeglicama, jer su njihova područja zauzeli Armenci. Ti ljudi željno očekuju Papine riječi utjehe i nadaju se da će pravda pobijediti, kazao je Aliyev. Dodao je kako stanovništvo Azerbajdžana poznato po toleranciji i zna cijeniti Papin dolazak u tu većinski muslimansku zemlju, koji ujedno želi biti znak za dijalog među religijama.
Papa je, kao što je bilo i planirano, sam izgovorio četvrtinu govora na ruskom jeziku, a ostatak je pročitan te su dijelovi prevođeni i na engleski jezik. Teško stečena neovisnost Azerbajdžana, koji je dugo vremena bio pod stranom vlašću, rekao je Papa, življena je ovih godina usred brojnih poteškoća i patnji “no nikada ne gubeći nadu da se u slobodi može izgraditi bolja budućnost”. Zemlja se uvijek dičila mirnom koegzistencijom kršćana i pripadnika ostalih religija “što je bilo moguće zahvaljujući duhu tolerancije i uzajamnog prihvaćanja”. Papa je pritom izrazio želju da napetosti koje su još uvijek ostale budu ubrzo prevladane te svi nađu “mir u pravdi i u istini”. “Azerbajdžan su vrata između Istoka i Zapada: zato ne samo da ima vrlo veliku stratešku važnost, već i simboličku vrijednost otvorenosti i razmjene, koja će moći osigurati, ako je sve strane budu ispravno njegovale, osobito važnu ulogu azerbajdžanskom narodu”, rekao je Papa. Sveti je Otac potom uputio žurni apel zemljama u kojima se vode sukobi rekavši kako je “žurno zauzimanje svih za mir utemeljeno na uzajamnom poštivanju, na odbacivanju fundamentalizma i svakog oblika imperijalizma, na traženju dijaloga kao jedinoga pravog sredstva za rješavanje napetosti”. Religije “nisu i ne smiju biti tragična izlika za suprotnosti koje imaju druge korijene. Nitko nema pravo zazvati Boga kako bi pokrio vlastite sebične interese”, upozorio je Papa, posebno zatraživši od vjerskih vođa da odbace svako nasilje kao uvredu Božjem imenu te da budu “neumorni promicatelji mira i sklada, u poštivanju prava svih i svakoga”.

Nakon svečanosti u međunarodnoj zračnoj luci u Bakuu Ivan Pavao II. pomolio se kod spomenika palih u borbi za nezavisnost Azerbajdžana. Spomenik se nalazi iznad glavnoga grada, luke na Kaspijskom jezeru, a u njemu je pokopano više stotina žrtava različitih ratova za nezavisnost. Papa je prošao nekoliko koraka od automobila do središnjeg spomenika, gdje je više minuta sjedeći proveo u molitvi i zatim se upisao u spomen knjigu.
Nakon ceremonije Papa se uputio u predsjedničku palaču, a najglasnije ga je pozdravila i u zboru mu izrazila dobrodošlicu skupina mladih okupljena ispred džamije udaljene pedesetak metara.

Nakon kurtoaznog posjeta predsjedniku Aliyevu, članovima njegove obitelji i suradnicima te izmjene darova u Predsjedničkoj palači, Ivan Pavao II. tamo se susreo s vjerskim vođama Azerbajdžana te predstavnicima politike, kulture i umjetnosti. Unatoč razlikama koje postoje među nama, rekao je Papa, moramo nastojati gajiti uzajamne odnose poštovanja i dobrohotnosti. Pohvalio je pripadnike islama u Azerbajdžanu za gostoprimstvo pripadnicima ostalih vjera. Židove je, pak, pohvalio jer su ustrajno očuvali svoje stare dobrosusjedske običaje i svojim vrednotama pridonijeli razvoju zemlje. Kršćani su, prema Papinim riječima, pridonijeli stvaranju identiteta azerbajdžanskog naroda. Za to je posebno zaslužna Pravoslavna crkva, koja je stoljećima svjedočila Božje prijateljstvo s ljudima. U teško doba bezboštva Pravoslavna je crkva u Azerbajdžanu prihvatila sinove i kćeri Katoličke crkve, jer nisu imali svojih vjerskih zdanja ni pastira.
Obraćajući se djelatnicima u kulturi, umjetnosti i politici, Papa je primijetio kako su ta zvanja povezana s velikom odgovornošću. Govoreći predstavnicima kulture i umjetnosti, Papa je objasnio kako je ljepota svjetlo duha i pozvao ih da ljudima dočaraju osjećaj ljepote, ocijenivši njihov doprinos vrlo važnim za budućnost azerbajdžanskoga naroda. Političare je upozorio da je njihov put pun zapreka. Politici je zbog toga potrebno poštenje i transparentnost. Narod mora osjetiti da ga političari razumiju i štite te da rade za njegovu bolju budućnost, rekao je Ivan Pavao II., primijetivši kako narod ne zaboravlja. Papa je na kraju pozvao predstavnike raznih vjera, političare i kulturne djelatnike, da posebnu pozornost posvete mladima, jer su mladi snaga sutrašnjice. Papa je zatim otišao na odmor i počinak u Hotel “Irshad”.