Ankara, (IKA) – Papa Benedikt XVI. susreo se 28. studenoga popodne u Ankari s prof. Alijem Bardakogluom, voditeljem Ureda za vjerske poslove. Vaša je zemlja, rekao je Papa svome domaćinu, veoma draga kršćanima. Mnoge su prve crkvene zajednice nikle i sazrele ovdje, nadahnute propovijedanjem apostola, poglavito svetog Pavla i svetog Ivana. Tradicija koje je došla do nas govori da je Marija, Isusova Majka, živjela u Efezu, u kući apostola Ivana. Ova je zemlja, dodao je Papa, bila svjedok velikog procvata islamske civilizacije u različitim područjima, uključujući umjetnost i književnost, kao i institucije. Postoje mnogobrojni kršćanski i muslimanski spomenici koji svjedoče o slavnoj prošlosti Turske, rekao je Papa.
Pitam se, rekao je Papa citirajući riječi svoga prethodnika pape Ivana Pavla II. koje je izgovorio prigodom svoga pohoda Ankari 1979. godine, nije li, upravo danas kada su kršćani i muslimani zakoračili u novo razdoblje povijesti, prepoznati i razvijati duhovne veze koje nas povezuju, sa ciljem da zajedničkim snagama promičemo i branimo moralne vrijednosti, mir i slobodu. Međureligijski i interkulturni dijalog, istaknuo je pritom Papa, valja voditi s optimizmom i nadom. Taj dijalog, istaknuo je Papa, ne može nikako biti nešto nuzgredno, već je naprotiv osnovna potreba, o kojoj u velikoj mjeri ovisi naša budućnost.
Tragom svojih religijskih učenja, kršćani i muslimani skreću pozornost na svetost i dostojanstvo osobe. To je temelj našega uzajamnoga poštovanja i uvažavanja, to je temelj za suradnju u službi mira među državama i narodima, najvećoj želji svih vjernika i svih ljudi dobre volje, kazao je Papa dodavši da kršćani i muslimani pripadaju obitelji onih koji vjeruju u jednoga Boga i koji, prema svojim predajama, pozivaju na Abrahama.
To nas općeljudsko i duhovno jedinstvo u našim korijenima i našim određenjima potiče da potražimo zajednički put u našem traženju temeljnih vrijednosti, što je tako karakteristično za osobe našega doba. Kao muževi i žene vjere suočeni smo s izazovom sveprisutne težnje za pravednošću, razvojem, solidarnošću, slobodom, sigurnošću, mirom i očuvanjem okoliša i prirodnih dobara. Dok poštujemo legitimnu autonomiju vremenitih stvari, možemo dati poseban doprinos traženju primjerenih rješenja na ta urgentna pitanja, istaknuo je Papa. Napose, dodao je zatim, možemo dati odgovor na pitanje o smislu i svrsi života, kako pojedinca, tako i čitave zajednice, koje se javlja u današnjem društvu, a često je ostavljeno po strani. Pozvani smo složno raditi, tako da pomognemo društvu da se otvori za ono vrhunaravno, da prizna Svemogućem Bogu mjesto koje mu pripada. Najbolje ćemo napredovati kroz istinski dijalog između muslimana i kršćana, utemeljen na istini i nadahnut iskrenom željom za boljim međusobnim upoznavanjem, poštujući različitosti i prepoznajući ono što nam je zajedničko, rekao je Papa.
Vjerska sloboda, rekao je u zaključku Papa, ustavom zajamčena i stvarno poštivana, kako pojedincima tako i zajednici, predstavlja za sve vjernike nužan preduvjet za njihov častan doprinos izgradnji društva, u stavu istinskog služenja, napose najranjivijim i najsiromašnijima.