Vatikan, 16. 3. 2001. (IKA) – U tijeku susreta sa sudionicima godišnje skupštine Papinskog vijeća za medije papa Ivan Pavao II. izrazio je svoje zanimanje za razradu tehnika Interneta. Poručio je da Crkva ne smije biti puki promatrač društvenih posljedica tehničkog napretka.
Papa je na susretu istaknuo da mogućnosti nove tehnike, globalizacija, novi propisi na području medija postavljaju nove etičke i duhovne izazove pred sve koji djeluju na komunikacijskom području. S tim se izazovima može odgovarajuće suočiti samo ako se u središte etike obavijesnih sredstava postavi služba ljudskoj osobi, izgradnja društva na načelima solidarnosti, pravde i ljubavi prema bližnjem, istina o ljudskom životu i njegovu ispunjenju u Bogu.
Papa je također zahvalio Vijeću za medije i njegovu predsjedniku nadbiskupu Johnu Foleyu za sve napore uložene u izvještavanje o događajnima Svete godine diljem svijeta.
Unatoč najavama, biskupi i medijski stručnjaci iz cijeloga svijeta na svom zasjedanju nisu se složili oko predstavljenog nacrta za dokument “Etika na internetu”, te sa zasjedanja nije upućena zaključna verzija dokumenta. U tijeku zasjedanja iznesena su različita stajališta o odnosu Crkve spram Internet revolucije. Uz pozitivne ocjene i mogućnosti svjetske mreže za naviještanje kršćanske poruke, bilo je i kritičkih primjedbi. Tako je američki novinar Russell Shaw upozorio da Internetu svojstveno ustrojstvo traži radikalno liberalni mentalitet, a u tome, pak, sistemu nema mjesta za pojam općeg dobra. Drugi su isticali tendencije kulturne hegemonije bogatih informatičkih društva nasuprot nepostojanju informatike u zemljama u razvoju. Zaključeno je da Crkva ne smije jednostavno odbaciti Internet kao nemoralan, već pozorno istraživati koje kulturalne promjene uzrokuje.
Na zasjedanju također nije izabran zaštitnik Interneta, kako javlja Radio Vatikan. Pored, osobito u u Španjolskoj i Latinskoj Americi omiljenog sv. Izidora te apostola Pavla, predloženi su i u koncentracijskim logorima pogubljeni franjevac Maksimilijan Kolbe i karmelićanin Titus Brandsma, oboje zauzeti u medijskom radu. Traži se također zaštitnik kinematografije i mass-medija uopće.
Postupak određivanja zaštitnika je dugotrajan, prijedloge vjernika trebaju poduprijeti biskupi, zatim se traži mišljenje više vatikanskih instanci, među ostalima i Kongregacije za proglašenje svetim i blaženim te na kraju Kongregacija za bogoslužje i sakramentalnu stegu iznosi svoj sud papi. Na području obavijesnih sredstava dosad su proglašeni arkanđeo Gabrijel kao zaštitnik radija, sv. Klara zaštitnica televizije i sv. Franjo Saleški za novinstvo. (i03324sd)