Vatikan, (IKA) – U prigodi 24. Susreta za prijateljstvo među narodima, koji je započeo u nedjelju 24. kolovoza u Riminiju na temu “Čovječe, ljubiš li život, želiš li se dana naužiti sretnih?” državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano uputio je, u ime pape Ivana Pavla II., poruku organizatorima i sudionicima. Poruku je 24. kolovoza na početku misnog slavlja u Riminiju pročitao domaći biskup Mariano De Nicolò. Osvrćući se u svojoj poruci na temu susreta, Papa je rekao kako je riječ o pitanju koje navodi na razmišljanje. “Čovjek veliki dio života proživi gotovo neosjetljiv na poziv na pravu sreću, poziv koji također nastanjuje njegovu savjest; kao da ga mnogostruki odnosi sa stvarnošću #!rastresaju#!, i kao da njegovo uho duše više ne zna reagirati”, piše Papa. “Svijet kojeg je čovječanstvo izgradilo, prije svega u nedavnim stoljećima, nastoji često potamniti u ljudima urođenu želju za srećom, povećavajući #!rastresenost#! u koju već same po sebi riskiraju pasti zbog svoje nutarnje slabosti. Današnje društvo daje prednost onom tipu želje koja se može nadzirati u skladu s psihološkim i sociološkim zakonitostima te se, stoga, često može koristiti u svrhu zarade ili postizanja suglasnosti. Pluralnost želja zamijenila je čežnju koju je Bog stavio u osobu poput trna, da bi ga tražila i samo u njemu pronašla puno ispunjenje i mir. Djelomične želje, usmjeravane moćnim sredstvima koja su u stanju utjecati na svijesti ljudi, postaju cetrifugalne sile, koje ljudsko biće sve više udaljavaju od njega samoga i čine ga nezadovoljnim i katkad čak nasilnim”, istaknuo je Papa. Pritom je upozorio kako se “ljudsko stvorenje, koje je nadahnuto tom željom za beskrajem, nikada ne smije svesti na sredstvo za postizanje ma kakvog interesa”. “Božanski trag, koji u njemu poprima oblik čežnje za srećom, čini da se ono zbog njegove naravi ne može svesti na sredstvo ili svrhu”, istaknuo je Papa. Osobi se mora osigurati primjeren odgoj koji će imati za cilj ponovno u njoj probuditi svijest o vlastitom svršetku, pobuđujući u srcu nužne snage za njegovo postizanje. “Obrazovanje se, stoga, ne obraća nikada masi, već pojedinoj osobi u njezinoj jedinstvenoj i neponovljivoj fizionomiji. To pretpostavlja iskrenu ljubav prema čovjekovoj slobodi i neumorno zauzimanje u njegovoj obrani”, istaknuo je Papa. Primijetivši kako ovogodišnja tema susreta u Riminiju podsjeća “narode Europe, koji kao da klecaju pod težinom svoj povijesti, gdje su njihovi korijeni”, Papa je istaknuo kako se “budućnost gradi polazeći od početaka Europe i obogaćujući se iskustvima iz prošlosti, koja je velikim dijelom označena susretom s Kristom”.