Vatikan, (IKA) – Na početku nove godine pozvani smo baciti pogled na stanje u svijetu da bismo ocijenili izazove s kojima smo pozvani zajednički se suočiti, rekao je 8. siječnja u Vatikanu papa Benedikt XVI. u govoru članovima diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici u prigodi tradicionalne razmjene novogodišnjih čestitki.
„Kako među bitnim pitanjima ne spomenuti milijune osoba, poglavito žena i djece, koji nemaju vode, hrane i krova nad glavom?” Sablazan gladi, koja se sve više pogoršava, neprihvatljiva je u svijetu koji raspolaže dobrima, znanjima i sredstvima potrebnim da se jednom zauvijek tome stane na kraj. Papa je u tome kontekstu rekao kako je poželjno da se ponovno pokrenu trgovački pregovori “Doha runde” Svjetske trgovinske organizacije, kao i da se nastavi i ubrza proces brisanja i smanjenja dugova najsiromašnijim zemljama, no tako da to ne bude ničim uvjetovano i da se ne svodi na mjere uređenja struktura koje imaju pogubno djelovanje na najsiromašnije.
Nakon što je podsjetio na humanitarne krize i pojavu selilaštva, Benedikt XVI. skrenuo je pozornost na „stalne nasrtaje na život, od začeća do prirodne smrti”. U vezi toga je rekao: „Tih nasrtaja nisu pošteđeni ni oni krajevi gdje je kultura poštovanja života sastavni dio tradicije, kao u Africi, gdje se Protokolom iz Maputa kao i akcijskim planom koji su usvojili ministri zdravstva Afričke Unije, a koji će uskoro biti predočen na sastanku na vrhu šefova država i vlada, prikriveno i podmuklo pokušava banalizirati pobačaj”. „Na isti način”, dodao je Papa, „sve su veće prijetnje protiv prirodnog ustrojstva obitelji, utemeljene na braku između muškarca i žene, i pokušaji da ih se relativizira dodjeljujući isti položaj krajnje različitim oblicima zajedništva. Sve to predstavlja uvredu obitelji i pridonosi njezinu destabiliziranju, narušavajući njezinu specifičnost i jedinstvenu društvenu ulogu”.

Nakon što je podsjetio kako su se razvijene zemlje obvezale izdvojiti 0,7 svoga bruto društvenog proizvoda za međunarodnu pomoć, Papa je analizirao mnoge teške situacije na afričkom kontinentu. Osvrnuo se tako na Darfur i pritom upozorio kako je međunarodna zajednica već četiri godine nemoćna, usprkos inicijativama koje imaju za cilj ublažiti teško stanje ljudi kušanih tim sukobom i pružiti političko rješenje. Papa je zatim spomenuo Rog Afrike, gdje se stanje pogoršalo uslijed ponovnih izbijanja neprijateljstava i internacionalizacije sukoba; zatim Ugandu gdje se vojači djecu te regiju Velikih jezera gdje se naziru nove nade nakon godina bespoštednog rata. Spomenuo je također Obalu Bjelokosti i južnu Afriku gdje su milijunu ljudi prisiljeni živjeti u teškoj bijedi. U dijelu govora posvećenog crnom kontinentu, Papa je zatim rekao da pozitivni znaci za Afriku dolaze također iz htijenja koje je izrazila međunarodna zajednica da zadrži taj kontinent u središtu svoje pozornosti.
Benedikt XVI. zatim je uputio nekoliko misli o Brazilu, zemlji koju će pohoditi u svibnju iduće godine. Spomenuo je u tome kontekstu „poboljšanje nekih ekonomskih pokazatelja, zauzetost u borbi protiv trgovine drogom i protiv korupcije, različite procese integracije, napore oko poboljšavanja pristupa obrazovanju, oko borbe protiv nezaposlenosti te oko smanjivanja nejednakosti u raspodjeli prihoda”. Govorio je zatim o prilikama u Kolumbiji, pozvavši da se učini sve da se vrati mir u zemlju, zatim Kubi, Vijetnamu, Istočnom Timoru te Koreji gdje se razvijaju opasna žarišta napetosti. Među zemljama koje „bude zabrinutost” spomenuo je Afganistan, Šri Lanku i Bliski istok. Govoreći o ovoj posljednjoj regiji rekao je kako „Libanonci imaju pravo da se poštuje integritet i suverenost njihove zemlje, Izraelci imaju pravo živjeti u miru u svojoj zemlji, a Palestinci imaju pravo na slobodnu i suverenu domovinu. Ako svaki od tih naroda u regiji vidi da su njegova očekivanja ozbiljno uzeta u obzir i ako se osjeti manje izložen prijetnji, ojačat će uzajamno povjerenje”.
Nakon što je osudio „strašno nasilje koje Irak zavija u crno” te podsjetio na „opravdane brige međunarodne zajednice” glede nuklearnog programa u Iranu, Papa je svoju pozornost usredotočio na prilike u Europi. „U trenutku u kojem se Europa priprema proslaviti pedesetu obljetnicu Rimskih ugovora, samo se od sebe nameće razmišljanje o ustavnoj povelji”, rekao je Papa. Pritom je izrazio želju da se „potpuno štite temeljne vrijednosti koje su u temelju ljudskog dostojanstva, a napose vjerska sloboda u svim njezinim dimenzijama kao i institucionalna prava Crkve”. Pozdravljajući ulazak Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju, Benedikt XVI. izrazio je želju da na „području Balkana zavlada stabilnost kojoj se svi nadaju”, spominjući posebno posljednje događaje u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Podsjetio je na kraju i na vrijednost i dostojanstvo osobe. „Samo poštujući osobu moguće je promicati mir i samo gradeći mir udaraju se temelji istinskog cjelovitog humanizma”, istaknuo je Papa u obraćanju diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici.