Budi dio naše mreže
Izbornik

Papa objavio poruku za Svjetski dan bolesnika

Vatikan (IKA )

Papa govori o genetskome inžinjeringu i o izvanrednim mogućnostima koje znanost danas može pružiti u zahvatima na samim izvorima života. Ipak, nitko si ne može prisvojiti pravo uništavati ili nerazborito rukovati ljudskim životom

Vatikan, (IKA) – Papa potiče znanstveni napredak na području genetike samo ako on poštuje dostojanstvo i prava osobe, stoji u 3. prosinca objavljenoj poruci pape Ivana Pavla II. za Svjetski dan bolesnika, koji će se proslaviti u Lurdu, 11. veljače sljedeće godine.
Ne može se ne ohrabriti svaki istinski napredak na području znanstvenih spoznaja o životu, samo ako on uvijek poštuje prava i dostojanstvo osobe sve od njezinoga začeća, istaknuo je Sveti Otac u poruci u kojoj govori o genetskome inženjeringu i o izvanrednim mogućnostima koje znanost danas može pružiti u zahvatima na samim izvorima života. Ipak, nitko si ne može prisvojiti pravo uništavati ili nerazborito rukovati ljudskim životom. Život valja prihvatiti, poštivati i braniti od njegovoga početka, pa sve do prirodnog svršetka. S njime valja štititi obitelj, kolijevku svakoga života koji se rađa, napomenuo je Papa te izrazio zahvalnost onima koji se posvećuju istraživanju novih lijekova, kao i onima koji vode brigu o proizvodnju lijekova dostupnih i manje imućnima.
Sljedeći Svjetski dan bolesnika proslavit će se u Lurdu, u Francuskoj, gdje je Djevica Marija, ukazavši se 11. veljače 1858. godine, objavila da je njezino ime Bezgrešno začeće. To je svetište izabrano upravo zbog toga što će se sljedeće godine navršiti 150 godina otkako je papa Pio IX. proglasio tu dogmu. S Bezgrešnim začećem, napomenuo je Papa, započelo je veliko djelo Otkupljenja, koje se ostvarilo u dragocjenoj Krvi Kristovoj. Ako je Isus izvor života koji pobjeđuje smrt, Marija je brižna Majka koja ide ususret očekivanjima svoje djece, ishodeći za njih zdravlje duše i tijela. To je poruka koju svetište u Lurdu neprestano upućuje hodočasnicima, a to je također značenje tjelesnih i duhovnih ozdravljenja do kojih dolazi u lurdskoj špilji. Zadržavši se potom na smislu ljudske patnje, Sveti je Otac istaknuo kako iz paradoksa križa izvire odgovor na naša zabrinjavajuća pitanja. Krist trpi za nas, on uzima na sebe patnju sviju i otkupljuje ju. Krist trpi s nama, dajući nam mogućnost da s Njime podijelimo naše patnje. Sjedinjena s Kristovom, ljudska patnja postaje sredstvo spasenja, napomenuo je Sveti Otac, te na kraju poruke potaknuo svakoga kršćanina da posvjedoči kako je jedini istinski odgovor na bol, patnju i smrt, Krist, naš Gospodin, koji je umro i uskrsnuo za nas.