Castel Gandolfo, (IKA) – Kako je početkom ljeta najavljeno, u Vatikanu ni danas neće biti opće audijencije. Papa Benedikt XVI. se, naime, nalazi na ljetnom odmoru u Castel Gandolfu i namjerava napisati dodatak knjizi “Isus iz Nazareta”, koja je objavljena 2007. godine, a posvećena je Isusovu javnom životu od krštenja na Jordanu do Preobraženja. Drugi dio knjige je već spreman. Sada se radi na prijevodima. Trebala bi biti objavljena u proljeće, a govori o Isusovoj muci i uskrsnuću. Papa Ratzinger sada je odlučio obraditi prema Evanđeljima i Isusovo djetinjstvo, premda u kraćem obliku. Istodobno radi i na nacrtu nove enciklike o vjeri. Vjerovati na ispravan način zapravo je ključ njegova pontifikata. Smatra da u pogledu vjere svijetom kruži previše olakih slogana. U svojim promišljanjima o vjeri Ratzinger ističe da je prema jednom od slogana važno samo ponašati se dobro i ljubiti bližnjega dok je u drugom planu briga za pravovjerje odnosno za pravi način vjerovanja u pravom smislu Svetog pisma i prema živoj tradiciji Crkve, a to je zapravo svjetionik ispravnog vjerovanja.
Benedikt XVI. istodobno se priprema i na apostolsko putovanje polovicom rujna u Englesku i Škotsku, u tijeku kojega će proglasiti blaženim kardinala Johna Hnenryja Newmana, koji je živio u 19. stoljeću. Lik i djelo toga visokog crkvenog dostojanstvenika, koji je napustio Anglikansku Crkvu i prešao na katolištvo, bili su važni za formaciju sadašnjeg Pape, koji je uvjeren da bi njegov doprinos mogao koristiti Crkvi i danas te je odlučio sam predvoditi svečanost njegova proglašenja blaženim. Pothvati kardinala Newmana kako bi uvjerio anglikanske predstavnike da se ujedine s Katoličkom Crkvom vrlo su slični sadašnjim nastojanjima Benedikta XVI. Njega štuju ne samo katolici, već i anglikanci. Newman se trudio oko pročišćavanja vjere od dogmatsko-doktrinarnih zastranjivanja kao i oko pomirenja s Rimskom Crkvom. Obraćenje ga je dovelo do vjere, koja u mnogočemu sliči poimanju vjere Benedikt XVI. Newmanova vjera bila je usidrena na razumu. Nije se bojala napretka ni znanosti, kao ni dijaloga s filozofijom. Proglašenje blaženim tog engleskog kardinala znači postaviti u središte pozornosti suvremenih ljudi “čovjeka savjesti”, kako ga je nazvao Ratzinger. Newman je objašnjavao ljudsko postojanje, počevši od savjesti odnosno od odnosa duše s Bogom. Taj personalizam ne predstavlja nikakvo popuštanje pred individualizmom.