Vatikan, (IKA) – “Neka Bog podupre napore svih ljudi dobre volje u korist mira, a posebice na području Bliskog istoka, koje pogađa neprihvatljivo nasilje”, rekao je papa Ivan Pavao II. primajući 15. svibnja u audijenciju libanonskoga predsjednika Emila Lahouda sa suprugom, koji će 16. svibnja biti nazočni na misi u tijeku koje će biti kanonizirano 6 blaženih, među njima i libanonski monah maronitskog obreda Nimatullah Al-Hardini. Pozdravljajući predsjednika Lahouda, kršćanina maronitskoga obreda, Sveti se Otac prisjetio svoga pohoda Libanonu 1997. godine, te zazvavši Božju pomoć kako bi čitav libanonski narod učvrstio jedinstvo svoje nacije, u slozi i međusobnome poštivanju, izrazio želju da kanonizacija bl. Nimatullaha bude svim Libanoncima primjer bratskoga života. U Libanonu živi najbrojnija kršćanska zajednica nazočna u nekoj arapskoj zemlji. Primajući u Vatikanu prije nešto više od mjesec dana novoga libanonskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, Sveti je Otac kazao kako na putu obnove treba poštivati prava svih zajednica, te izbjegavati nepravde, pa i one gospodarske, koje bi mogle potaknuti pučanstvo napuštati zemlju, jer mnogi su kršćani primorani napustiti domovinu u potrazi za boljim uvjetima života. Papa se tom prigodom obratio i katoličkoj zajednici u Libanonu, ohrabrivši je da nastavi ići putem jedinstva s braćom ostalih kršćanskih vjeroispovijesti. Papa je također pozvao katolike na međureligijski dijalog s muslimanima, kazavši kako će tako biti pravi djelatnici mira te pridonijeti izgradnji novoga Libanona. Govoreći o značenju kanonizacije bl. Nimatullaha, čije ime na arapskome jeziku znači “dar Božji”, Bechara Rai, maronitski biskup Byblosa, rekao je u razgovoru za Radio Vatikan kako libanonski narod smatra da je to novi znak koji s neba dolazi u zemlju koja proživljava tešku situaciju, jer je političko i društveno-ekonomsko stanje “paralizirano”. Libanonski narod, muslimani i kršćani, taj događaj smatraju novim Božjim pozivom koji ih ohrabruje da idu naprijed, kazao je biskup Rai. Osvrnuvši se potom na stanje na Bliskom istoku, biskup je istaknuo kako se rezolucije UN-a, nažalost, ne poštuju. Ta je organizacija, osnovana kako bi uspostavila mir u svijetu, danas potpuno neutralizirana. U temeljima sukoba nalaze se politički i ekonomski interesi koji se skrivaju pod etiketom demokracija i sloboda. Nažalost, te su etikete bez svoga smisla, kazao je biskup te upozorio da će se, ako međunarodna zajednica ne povrati važnost Organizaciji ujedinjenih naroda, situacija samo pogoršati. Biskup Rai ukazao je zatim na još jedan čimbenik problema na Bliskom istoku, uz koji je vezan izraelsko-arapski i palestinsko-izraelski sukob, a to je činjenica da je tu riječ o teokratskim ratovima, pri čemu je osobito mislio na muslimansku i židovsku teokraciju. Nažalost, i rat u Iraku smatraju ratom između kršćanstva i islama, ali to nije tako; to je rat između kultura. Sve dok islam i židovstvo ne učine korak koji je učinilo kršćanstvo, sve dok ne odvoje religiju od države, na Bliskom istoku neće biti trajnoga mira, smatra biskup Rai.