Rim, (IKA) – Papa Benedikt XVI. posjetio je 17. siječnja rimsku sinagogu, gdje se susreo s predstavnicima židovske zajednice u Rimu. Pred najvećom židovskom bogomoljom Zapada Papu su pozdravili predsjednici židovskih zajednica Rima i Italije Riccardo Pacifici i Renzo Gattegna.
Naša bliskost i duhovno bratstvo nalaze u Bibliji najčvršći i najtrajniji temelj, koji nas neprestano vraća našim zajedničkim korijenima, povijesti i zajedničkoj bogatoj duhovnoj baštini, rekao je papa Benedikt XVI. Iz toga proizlazi zajedništvo koje povezuje Crkvu i židovski narod na razini samog njihova duhovnog identiteta i koje pruža kršćanima mogućnost promicati novo poštovanje prema židovskom tumačenju Staroga zavjeta; središnje mjesto dekaloga kao zajedničke etičke poruke od neprolazne vrijednosti za Izrael, Crkvu, nevjernike i čitavo čovječanstvo; zauzimanje za pripremu i ostvarenje Kraljevstva Svevišnjega u brizi za stvoreno koje je Bog povjerio čovjeku da ga odgovorno njeguje i čuva. Napose dekalog predstavlja baklju etike, nade i dijaloga, polarnu zvijezdu vjere i morala Božjeg naroda te prosvjetljuje i vodi također korake kršćana. On predstavlja svjetiljku i normu života u pravednosti i u ljubavi, veliki etički kodeks za svakoga čovjeka. “Deset riječi” bacaju svjetlo na dobro i zlo, na istinu i laž, na ono što je ispravno i ono što je neispravno, također prema kriterijima ispravne svijesti svake osobe, rekao je Papa. Tih “deset riječi” traže da se prizna jedinoga Gospodina, nasuprot napasti podizanja drugih idola, pravljenja Zlatnog teleta. Dakle, ponovno probuditi u našem društvu otvorenost za transcendentalnu dimenziju, svjedočiti jednoga Boga je dragocjena služba koju Židovi i kršćani mogu zajedno pružiti, istaknuo je Papa. “Deset riječi”, nadalje, traže poštivanje, zaštitu života, protiv svake nepravde i zloupotrebe, prepoznavanjem vrijednost svake osobe, stvorene na sliku i priliku Božju. Budući da se u svim dijelovima svijeta gaze dostojanstvo, sloboda i ljudska prava, zajednički svjedočiti najveću vrijednost života protiv svakog egoizma znači pružiti važan doprinos svijetu u kojem vladaju pravednosti i mir, onaj “shalom” koji su poželjeli Izraelovi zakonodavci, proroci i mudraci. “Deset riječi” zahtijevaju također da se čuva i promiče svetost obitelji. Stoga, svjedočiti da obitelj nastavlja biti bitna stanica društva i temeljni kontekst u kojem se uče i stječu ljudske kreposti je dragocjena služba koju treba pružiti u cilju izgrađivanja svijeta s licem koje će biti više ljudsko, istaknuo je Papa.
Podsjećajući na Drugi vatikanski koncil, Benedikt XVI. primijetio je kako je Koncil dao odlučni poticaj zauzimanju da se pođe neopozivim putom dijaloga, bratstva i prijateljstva, putom koji se produbio i razvio u ovih 40 godina s važnim i značajnim koracima i gestama.
Crkva nije propustila osuditi grijehe svojih sinova i kćeri, tražeći oproštenje za sve ono što je moglo na neki način potaknuti rane antisemitizma i antijudaizma. O, kada bi te rane zauvijek zacijelile! rekao je Papa u rimskoj sinagogi. Kako vrijeme prolazi, sve više vidimo kako je 20. stoljeće bilo uistinu tragično doba za čovječanstvo, s krvavim ratovima i strašnim ideologijama. Jedinstvena i potresna drama Šoaha (holokausta) predstavlja, prema Papi, vrhunac puta mržnje koji se događa kada čovjek zaboravi svojega Stvoritelja i stavi samoga sebe u središte svemira. Govoreći o deportaciji rimskih Židova u koncentracijske logore, Papa je primijetio da su mnogi ostali ravnodušni na holokaust, ali su mnogi talijanski katolici, poduprti vjerom i kršćanskim naukom, pomagali Židove, riskirajući time i vlastite živote. Spomen na te događaje, primijetio je Papa, mora nas potaknuti ojačati veze koje nas povezuju kako bi sve više rasli razumijevanje, poštivanje i prihvaćanje.
Sve se zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i milosrđe prema bližnjemu. To pravilo, primijetio je Papa, potiče Židove i kršćane pokazati, u našem dobu, posebnu velikodušnost prema siromašnima, ženama, djeci, strancima, bolesnima, slabima i potrebitima. Vršenjem pravednosti i milosrđa, Židovi i kršćani, istaknuo je Benedikt XVI., pozvani su naviještati i dati svjedočanstvo za Kraljevstvo Svevišnjega koje dolazi. U tome smjeru možemo učiniti zajedničke korake, svjesni razlika koje postoje među nama, ali isto tako činjenice da ako budemo uspjeli ujediniti naša srca i naše ruke da odgovorimo na Gospodinov poziv, njegovo će nam svjetlo postati bliže i osvijetliti sve narode na zemlji. Usprkos velikom dijelu zajedničke duhovne baštine, često kršćani i Židovi ne poznaju jedni druge. Na nama je, kao odgovor na Božji poziv, raditi kako bi uvijek ostao otvoren prostor za dijalog, uzajamno poštivanje, rast u prijateljstvu, zajedničko svjedočenje pred izazovima našeg doba, koji nas potiču surađivati za dobro ljudskog roda, rekao je Papa koji je svoje obraćanje zaključio zazivajući od Gospodina dragocjeni dar mira u čitavom svijetu, osobito u Svetoj zemlji.

Predsjednik rimske židovske zajednice Riccardo Pacifici zahvalio je Papi na dolasku i pozvao kršćane i Židove na zajedničku borbu protiv ksenofobije i predrasuda. Istaknuo je kako i danas u svijetu postoje države koje žele uništenje Izraela te pozvao na solidariziranje s umjerenim snagama u islamu koje Kuran shvaćaju kao knjigu bratstva i poštuju život, te pozdravio nazočne predstavnike islamske zajednice u Rimu. Osvrnuo se i na stanje svoje zajednice u doba nacističkih progona. Zahvalio je kršćanskim samostanima koji su tada pomogli Židovima te pozdravio nazočne redovnice. No, također se kritički osvrnuo na papu Pija XII., rekavši kako njegova šutnja o Šoahu boli i danas. Prema njegovim riječima, Pio XII. možda nije mogao spriječiti ubojstva, ali mogao je ohrabriti deportirane. Pacifici je izričito zatražio i otvaranje Tajnih vatikanskih arhiva iz tog razdoblja.
Dugim pljeskom popraćene su riječi glavnoga rabina Riccarda Di Segnija kojima je zahvalio na Papinu dolasku i istaknuo kako unatoč nesporazumima i teškoćama Židovi i kršćani imaju zajedničke vizije, te naveo primjere zauzimanja za okoliš, život, dostojanstvo čovjeka, slobodu, pravednost i vrednote. Od temeljne važnosti za židovstvo istaknuo je postojanje države Izraela.

Po završetku službenoga dijela posjeta Papa i rabin Di Segni povukli su se na privatni razgovor. Nakon kratke šetnje vrtom sinagoge, u kojem je posađeno stablo u spomen na taj posjet, Benedikt XVI. razgledao je izložbu Et Ecce gaudium, dragocjenih zapisa na tkanini iz 18. stoljeća iz arhiva rimske židovske zajednice i slika koje su židovi iz prijašnjih geta slikali u povodu ustoličenja papa.

Na susretu u rimskoj sinagogi sudjelovali su i jeruzalemski latinski patrijarh Fouad Twal, apostolski nuncij u Izraelu nadbiskup Antonio Franco i vikar latinskoga patrijarha u Jeruzalemu biskup Giacinto-Boulos Marcuzzo, te izaslanstvo Velikoga rabinata u Izraelu, koje od 17. do 20. siječnja boravi u Rimu na devetom sastanku Komisije Velikoga izraelskoga rabinata i Komisije Svete Stolice za odnose sa Židovima. Među okupljenima bili su i preživjeli iz holokausta, predstavnici muslimanske zajednice u Rimu kao i potpredsjednik izraelske Vlade Silvan Shalom. Došlo je i do srdačnog susreta Benedikta XVI. s nekadašnjim glavnim rimskim rabinom prof. Eliom Toaffom, domaćinom povijesnog posjeta Ivana Pavla II., 13. travnja 1986., rimskoj sinagogi.

Papa Ratzinger posjetio je rimsku sinagogu na Dan židovsko-katoličkoga dijaloga, koji se svake godine obilježava 17. siječnja, na “svetkovinu olova” – “Mo’ed di Piombo”, u spomen na napad na geto godine 1793., kada je prema predaji providnosni prolom oblaka ugasio vatru zapaljenu na ulaznim vratima i bijes napadača. Na dvokilometarskom putu na drugu obalu Tibera, Benedikt XVI. kratko se zaustavio u ulici Portico Ottavia i položio vijenac pred pločom u spomen deportacije 1021 stanovnika židovskog geta u nacističke logore 16. listopada 1943., od kojih je samo 17 preživjelo. Papa se spomenuo i žrtava bombaškoga napada na rimsku sinagogu 9. listopada 1982., kada je život izgubio dvogodišnji dječak, a 37 osoba je ranjeno.

Papin posjet pratile su jake sigurnosne mjere, helikopteri su nadlijetali ulice kojima je Papa prolazio, do posljednjeg trenutka držane u tajnosti, a šira okolica sinagoge bila je zatvorena za promet.
Bila je to treća sinagoga koju je u tijeku svoga pontifikata posjetio Benedikt XVI., nakon sinagoge u Kölnu 2005. i sinagoge u New Yorku 2008. godine.