Papa predvodio križni put u Koloseumu

Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. već tradicionalno, i ove je godine u večernjim satima na Veliki petak predvodio pobožnost križnoga puta u rimskome Koloseumu. Tekst meditacija ovogodišnjega križnog puta napisao je sam Papa, ali još dok je, kao krakovski nadbiskup, 1976. g. držao duhovne vježbe papi Pavlu VI. i Rimskoj kuriji u Vatikanu, u kapeli Matilde (koja je sada kapelica Redemptoris mater).
Pod simboličnim naslovom “Osporavani znak” te su meditacije objavljene u dva izdanja: 1977. i 2001. Sveti Otac želio je i ove godine ponoviti taj križni put, iznoseći ga iz skrovišta kapelice Matilde, da bi ga slavio pred ogromnim slušateljstvom, ali i televizijskim gledateljstvom, pravom Statio Urbis et Orbis, u Koloseumu, a u godini kada slavi 25. obljetnicu svoga pontifikata.
Misleći pak na ovogodišnji križni put Papa je imao na pameti i sva ratna stradanja i patnje ljudi. Opet Isus, “Knez mironosni” postaje “znak osporavan“: na njegovu ponudu ljubavi svijet odgovara mržnjom, njegovom životvornom svjetlu suprotstavlja ubojiti mrak, od njegove ponude istine i slobode više voli laži i tlačenje. U čast zadaće koju je primio od Krista, Sveti Otac pokušao je spriječiti rat svojim slobodnim i snažnim glasom, mnogim diplomatskim inicijativama, osobito postom, molitvom i traženjem utjehe kod Djevice. Ali tjeskobno upozorenje Svetoga Oca nije imalo odjeka: 20. ožujka počeo je strašni rat. Tekst iz 1976. nije promijenjen. On je tragično aktualan: “Zemlja je postala groblje. Koliko ljudi toliko grobova. Veliki planet grobova… i među svim grobovima raštrkanim po kontinentima našega svijeta, nema nijednoga u kojem je Sin Božji, čovjek Isus Krist, pobijedio smrt smrću. Ali ni novi grobovi, sve brojniji zbog rata koji je u tijeku, neće moći ubiti nadu niti spriječiti Kristovu pobjedu nad smrću.
Početak jubilarne godine biskupske službe Ivana Pavla II. u Rimu (1987 – 16. listopada – 2003) poklapa se s objavom apostolskoga pisma Rosarium verginis Mariae, kojim Sveti Otac proglašava Godinu krunice (2002. -16. listopada – 2003). I križni put 2003. g bio je u znaku Djevice. U početnoj molitvi Križnoga puta 2003. Sveti Otac podsjeća: S nama je i sveta Marija. Ona je bila na Golgoti kao majka umirućega Sina, Učenica Učitelja istine, nova Eva pokraj drva života, Žena boli povezana s “čovjekom boli koji dobro poznaje patnju“ (Iz 53,3), Kći Adamova, naša Sestra, Kraljica mira. Majka milosrdna, ona se priklanja svojoj djeci još izloženoj opasnostima i bolima, da bi vidjela njihove muke, čula njihov jauk koji se diže iz njihova jada, da bi donijela utjehu i oživjela nadu mira.
Na kraju se Papa spontanim riječima obratio tisućama nazočnih vjernika te dirljivo progovorio o Vazmenome trodnevlju. Tumačio je posebice otajstvo križa te više puta ponovio kako je u križu “spasenje svijeta” i kako čovjek to ne može učiniti. Čovjek, rekao je Papa, ne može pobijediti smrt. Bog to može. Zato su oči naše vjere uprte u nedjelju Vazma. Nakon pobožnosti križnoga puta Papa je podijelio svoj blagoslov.