Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 24. lipnja u audijenciju honduraškoga kardinala Oscara Andresa Rodrigueza Maradiagu i biskupe te latinskoameričke zemlje koji su u pohodu ad limina.
Govoreći u razgovoru za Radio Vatikan o izazovima pred kojima se nalazi Crkva u Hondurasu, kardinal Maradiaga, nadbiskup Tegucigalpe i predsjednik Honduraške biskupske konferencije, istaknuo je važnost dokumenta iz Aparecide, objavljenoga nakon konferencije latinskoameričkih biskupa održane u svibnju prošle godine. Obnovljen je osjećaj da smo kršćani, kao i osjećaj ljubavi prema Riječi Božjoj. Sve su to pozitivni čimbenici i znakovi nade, rekao je kardinal te dodao da ne treba zaboraviti ni probleme i najžurnija pitanja. Među njima je problem sve većega broja siromašnih uslijed povećanja cijene nafte i robe široke potrošnje. Čak ni brisanje vanjskoga duga nije ostvarilo uvjete za oživljavanje zemlje, primijetio je kardinal.
Osvrnuvši se potom na razne posljedice siromaštva, među kojima i širenje sljedbi, kardinal je istaknuo da je jedan od uzroka njihova širenja činjenica da je u prošlosti nedostajalo svećenika. Neke zajednice nisu mogle računati na svećenika premda se u našoj zemlji razvio pokret “poslanika Riječi Božje”. Riječ je o laicima koji su unaprijed pripremljeni, te je zahvaljujući njima vjera očuvana. Imamo ih 30.000, a rade i u najmanjim mjestima. Kod nas sljedbe rade veliku buku, zarađuju, primaju novac, a iznad svega, nemaju struktura koje trebaju održavati, rekao je kardinal Maradiaga. Što se, pak, tiče problema iseljeništva, napomenuo je da rješenje nije u podizanju zidova, nego prije svega u pomoći siromašnim zemljama. Jer nitko se ne iseljava zato što mu je to drago, nego iz potrebe. Kada mladi ne nađu posao, moraju ga tražiti drugdje, ako ne žele upasti u krug droge. Uvjereni smo stoga da međunarodna zajednica treba shvatiti da razvoj ne može nikoga isključiti, te da trebaju prevladati solidarnost i pravednost. Bez solidarnosti i socijalne pravde, teško će biti mira, zaključio je kardinal Maradiaga.
Honduras je zemlja koja preživljava zahvaljujući međunarodnoj pomoći i pomoći iseljenika, unatoč tomu što joj je godine 2005. izbrisan vanjski dug u iznosu većem od četiri milijarde dolara. Od sedam milijuna stanovnika, pola ih je nezaposleno, 20% nepismeno, a oko 70% pučanstva živi ispod praga siromaštva. Honduras, nekadašnja španjolska kolonija, 1821. postao je neovisan u okviru Konfederacije Srednje Amerike, a 1838. postao je suverena država. Nakon razdoblja vojne hunte i diktatorskih režima, godine 1982. vlast u zemlji preuzima Vlada usko povezana sa SAD-om. Osim sukoba u susjednim zemljama, napetosti donosi i sukob između vlasti i domorodaca uglavnom zbog iskorištavanja domorodačkog teritorija. Crkva u Hondurasu, u kojem katolici čine oko 80% stanovništva, ima 12 biskupa u 8 biskupija. Prije 25 godina papa Ivan Pavao II. pohodio je tu zemlju i tom prigodom, osvrćući se na velike socijalne nepravde, snažno istaknuo socijalni nauk Crkve, koji još i danas čeka svoju primjenu.