Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je danas, 8. siječnja, članove Diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici. Na tom tradicionalnom susretu na početku nove godine Papa je govorio o krvavim sukobima i ratovima, financijskoj i ekonomskoj krizi u svijetu; nije zaboravio spomenuti ni jugoistok Europe, a iskoristio je priliku i da ponovno pozove na povratak primirja u pojasu Gaze.

Usprkos tolikim naporima, toliko željeni mir još je uvijek daleko, no ne smijemo se obeshrabriti, već moramo udvostručiti svoje napore za promicanje sigurnosti i razvoja, poručio je Papa. Upućujući svoju misao na “mnogobrojne siromahe na našem planetu”, Papa je podsjetio da “ne možemo graditi mir kada zbog vojnih troškova bivaju uskraćeni golemi ljudski i materijalni resursi za razvojne projekte, prije svega najsiromašnijim narodima”. Da bi se gradilo mir potrebno je vratiti nadu siromašnima, dodao je, podsjetivši na “osobe i obitelji pogođene teškoćama i nesigurnostima koje je trenutačna financijska i ekonomska kriza prouzročila na svjetskoj razini”, kao i na “prehrambenu krizu i klimatsko zatopljenje, koji dodatno otežavaju pristup hrani i vodi stanovnicima siromašnijih krajeva planeta”. Nužno je, istaknuo je Papa, primijeniti djelotvornu strategiju za borbu protiv gladi i olakšati razvoj poljoprivrede na lokalnoj razini, prije svega zato što je postotak siromašnih ljudi u bogatim zemljama u porastu.

Papa se osvrnuo i na svoja apostolska putovanja u protekloj godini. Ako se želimo boriti protiv siromaštva, moramo ulagati prije svega u mlade, odgajajući ih za ideal istinskoga bratstva, rekao je Papa, prisjećajući se Svjetskog dana mladih u Sydneyu. U ovom osjetljivom trenutku ljudske povijesti, označenom nesigurnošću i sumnjom, mnogi očekuju da Crkva hrabro i jasno izvrši svoje poslanje evangelizacije i svoje djelo promicanja čovjeka. Zdravi laicitet društva, dodao je, podsjećajući na ono što je govorio u tijeku svoga posjeta Francuskoj, ne zanemaruje duhovnu dimenziju i njezine vrijednosti, jer religija nije prepreka, već radije čvrsti temelj na kojem treba graditi pravednije i slobodnije društvo. Papa se zatim zaustavio na “diskriminacijama” i “teškim napadima čije su žrtve prošle godine bile na tisuće kršćana”. Ti napadi imaju svoje korijene u duhovnom siromaštvu, rekao je Papa. Kršćanstvo je religija slobode i mira i u službi je istinskog dobra ljudskog roda, podsjetio je Benedikt XVI., zatraživši “od građanskih i političkih vlasti” da ulože velike napore da bi se stalo na kraj netrpeljivostima i zlostavljanjima te se svim sredstvima potaknulo ispravno poštivanje prema svim religijama.

Zatim se osvrnuo na stanje na Bliskom istoku, a prije svega u Svetoj zemlji, gdje smo “ovih dana, svjedoci ponovnog razbuktavanja nasilja koje nanosi štete i golema trpljenja” civilima. Ta situacija dodatno otežava traženje izlaza iz sukoba između Izraelaca i Palestinaca. Papa je rekao kako ratna opcija nije rješenje, a nasilje, od koje god da strane dolazilo i koje god da oblik poprimilo, treba odlučno osuditi. Želim da uz odlučno zauzimanje međunarodne zajednice primirje u pojasu Gaze ponovno stupi na snagu. To je nezaobilazan preduvjet da bi se vratili uvjeti života prihvatljivi tamošnjem pučanstvu i da bi se ponovno pokrenulo mirovne pregovore i odbacilo mržnju, provokacije i pribjegavanje oružju. Papa je zatim istaknuo nužnost da se dadne “uvjerenu potporu dijalogu između Izraela i Sirije i, u slučaju Libanona, podupre konsolidiranje institucija koje je u tijeku”. Također je pozvao Iračane “da okrenu novu stranicu i gledaju u budućnost, da bi je izgradili bez rasnih, etničkih i vjerskih diskriminacija”, dok je govoreći o Iranu pozvao da se u sporu oko nuklearnog programa rješenja traže za pregovaračkim stolom.

U obraćanju Diplomatskom zboru Papa je podsjetio i na kritične situacije u različitim dijelovima svijeta. Tako je govoreći o Aziji sa zabrinutošću ustvrdio da u nekim zemljama nasilja i dalje traju dok je u drugima politička situacija i dalje napeta. S druge strane, “postoje napredci koji dopuštaju gledati u budućnost s većim povjerenjem”. To je slučaj s novim mirovnim pregovorima u Mindanaou, na Filipinima, te “novom pravcu u kojem se razvijaju odnosi između Pekinga i Tajvana”. U istom kontekstu traženja rješenja, rekao je Papa, i konačno rješenje sukoba u Šri Lanki koji je u tijeku mora biti političko, a treba se pobrinuti i za humanitarne potrebe tamošnjih stanovnika. Osvrćući se na stanje kršćanskih zajednica koje žive na Azijskom kontinentu, koje su brojčano male, ali žele pružiti uvjereni i djelotvorni doprinos općem dobru, Benedikt XVI. istaknuo je kako Crkva, kao što je više put ponovljeno, ne traži povlastice, već primjenu načela vjerske slobode u svoj njegovoj širini. U tom pogledu, rekao je, važno je da u središnjoj Aziji zakoni o vjerskim zajednicama jamče puno poštovanje toga temeljnog prava, uz poštovanje međunarodnih zakona.

Papa je zatim govorio o Africi i stanju djece, zatraživši od svih onih koji imaju političke odgovornosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini da poduzmu sve nužne mjere za rješavanje sukoba koji su u tijeku. Mnoga djeca u Somaliji, Darfuru i Demokratskoj Republici Kongu, rekao je Papa, proživljavaju dramu izbjeglica i prognanika. Riječ je o migracijskom valu u koji su uključeni milijuni ljudi koji trebaju humanitarnu pomoć i koji su lišeni svojih temeljnih prava i ranjeni u svojem dostojanstvu. U Južnoj Americi, pak, Papa je izrazio zadovoljstvo činjenicom da su si određene vlade postavile kao prioritetnu zadaću ponovnu uspostavu zakonitosti te je poželio da potrebe onih koji emigriraju uzmu u obzir zakonodavstva koji će olakšati obiteljima da se opet nađu na okupu.
Na kraju je Benedikt XVI. pozdravio kršćansku zajednicu u Turskoj, u godini u kojoj “brojni hodočasnici hrle prema Tarzu” u povodu dvije tisućite obljetnice rođenja sv. Pavla. Papa se prisjetio i Cipra, Kavkaza i jugoistoka Europe, gdje se, kako je rekao, “Sveta Stolica nastavlja zauzimati za stabilnost u regiji i nada se da će se stvoriti uvjeti za budućnost pomirenja i mira među pučanstvima Srbije i Kosova, u poštivanju manjina ne zaboravljajući braniti dragocjenu umjetničku i kulturnu kršćansku baštinu”.