Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je danas 9. siječnja u Apostolskoj palači u Vatikanu članove diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici u povodu tradicionalne razmjene čestitki za novu godinu. U ime svih nazočnih Papi je čestitku uputio doajen diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici prof. Giovanni Galassi, veleposlanik Republike San Marino pri Svetoj Stolici.
U svome obraćanju Papa je sa žaljenjem konstatirao kako je mir u mnogim dijelovima svijeta zapriječen, narušen ili izložen opasnosti. Odgovarajući na upit koji je put k miru Papa je podsjetio na svoju prvu poruku za Svjetski dan mira u kojoj je istaknuo kako je mir u istini. Onaj koji je založen za istinu, rekao je Papa, ne može ne odbaciti zakon jačega, koji se hrani lažima i koji je, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, toliko put donio tragedije u ljudsku povijest. I u samim međunarodnim odnosima traženje istine uspijeva ustanoviti različitosti sve do najmanjih nijansi, pa samim tim i u granicama koje valja poštivati i preko kojih se ne smije prelaziti, u brizi za legitiman interes strana. Isto to traženje istodobno potiče da se snažno istakne ono što je svima zajedničko, ono što pripada istoj naravi osoba, svakog naroda i svake kulture, i što se mora jednako tako i poštivati. I kada se ti vidici, različiti i komplementarni – bogatstvo u različitosti – prepoznaju i priznaju, tada je probleme moguće riješiti a sporove prevladati, mogući su duboki i dugotrajni sporazumi, no kada se samo jedan od njih ne priznaje ili se o njemu ne vodi dužnog računa, tada dolazi do izražaja nerazumijevanje, sukob, napast nasilja i tlačenja. Ta promišljanja Papa je primijenio na prilike u Svetoj zemlji. Izraelska država, rekao je, mora ustrajno i miroljubivo postupati u skladu s normama međunarodnog prava, dok palestinski narod istodobno mora ozbiljno razvijati vlastite demokratske institucije za slobodnu i naprednu budućnost.

Ta promišljanja, nastavio je Sveti otac, još većim pravom mogu primijeniti na današnje priliku u svijetu, u kojem se s pravom nazire opasnost od sukoba civilizacija. Tu je opasnost dodatno zaoštrio organizirani terorizam, koji se sada već prostire na planetarnoj razini. Brojni su i složeni njegovi uzroci, među kojima su i oni ideološko-političke naravi, pomiješani sa iskrivljenim vjerskim shvaćanjima. Terorizam se ne ustručava pogoditi nenaoružane osobe, bez ikakve razlike, ili provoditi u djelo nečovječne ucjene, unoseći paniku u čitava pučanstva, sa ciljem da prisile odgovorne u politici da pomažu namjere samih terorista. Nikakva okolnost ne može opravdati to zločinačko djelo, koje služi na sramotu onima koji ih čine i koje zavrjeđuje to veću osudu kada se čini pod okriljem religije, svodeći tako čistu istinu o Bogu na razinu vlastite sljepoće i moralne izopačenosti. Prema Papinom mišljenju zauzimanje diplomatskih predstavnika za istinu može dati bitan doprinos snošljivom suživotu ali i stvaranju uzvišenije i bogatijeg čovječanstva. Zbog toga je nužno, prema Papi, ukloniti svaku prepreku pristupu informacijama putem tiska i suvremenih informacijskih sredstava i k tomu intenzivirati razmjene profesora i studenata koji se bave proučavanjem humanističkih disciplina sa sveučilišta koja djeluju u različitim kulturalnim regijama.

Istina se pak, nastavio je Papa, može doseći samo u slobodi. To vrijedi za sve istine, ali je na osobito način za istine u kojima je u igri sam čovjek kao takav. Riječ je o istinama duha, onim dakle istinama koje se tiču dobra i zla, velikih ciljeva i životnih perspektiva, odnosa s Bogom. U današnjim razvojima međunarodnog prava sa sve većom se osjetljivošću uočava da nijedna vlada ne može pobjeći od zadaće da zajamči vlastitim građanima uvjete slobode. I u samim međunarodnim odnosima na prvom se mjestu vrednuje prostor koji se daje pravima na slobodu u pojedinim državama, kako u privatnom tako i u javnom životu, kako u gospodarskim tako i u političkim odnosima, kako u onim kulturalnim tako i u vjerskim. Djelovanje Svete Stolice po svojoj je naravi upravljeno i promicanju, među različitim područjima u kojima se sloboda može ostvariti, vidika vjerske slobode. Nažalost u mnogim državama, među kojima ima i onih koje se diče višestoljetnim kulturnim tradicijama, vjerska sloboda se teško krši, osobito u odnosu prema manjinama. Papa je stoga poručio odgovornima za život u svim narodima: ako se ne bojite istine, ne smijete se bojati slobode. Sveta Stolica kada traži uvjete prave slobode za Katoličku crkvu, ne traži je samo za nju već jednako za sve, istaknuo je pritom Sveti otac.

U nastavku svoga govora Papa je istaknuo kako zauzimanje za istinu otvara put ka opraštanju i pomirenju. Papa je primijetio kako različita uvjerenja o istini rađaju napetosti, nerazumijevanja, sporove, toliko snažnije koliko su dublja sama uvjerenja. Tijekom povijesti ona su dovela do nasilnih suprotstavljanja, društvenih i političkih sukoba ili čak vjerskih ratova. To je istina i to se ne može zanijekati, ali se to uvijek događalo zbog niza uzroka koji su imali malo ili ništa sa istinom i religijom i redovito se zbivalo jer se htjelo okoristiti sredstvima koja se zapravo nisu mogla ni u kom slučaju povezati sa zauzimanjem za istinu niti s poštivanjem slobode koju iziskuje istina. Što se tiče same Katoličke crkve, jer su u prošlosti i njezini članovi i njezine institucije počinili teške grijehe, ona ih osuđuje i nije se dvoumila tražiti oproštenje. To zahtijeva zalaganje za istinu. Traženje oproštenja i davanja oproštenja nužne su sastavnice za mir, rekao je Papa ponovivši riječi svoga prethodnika pape Ivana Pavla II.: “Nema mira bez pravednosti, nema pravednosti bez oproštenja”. Papa ih je ponovio predstavnicima naroda, osobito onima u kojima plamte sukobi i gdje je najveća potreba za mirom. Poželio je da njegove riječi dopru do političkih predstavnika Svete zemlje, Libanona, Srednjeg istoka, osobito Iraka, kolijevke velikih civilizacija, Afrike, osobito područja uz Velika jezera, gdje se još uvijek osjećaju tragične posljedice bratoubilačkih ratova iz proteklih godina, nenaoružanog pučanstva Darfura kao i mnogih drugih zemalja u različitim dijelovima svijeta koje su pogođene okrutnim sukobima.