Vatikan, (IKA) – Nakon što je papa Benedikt XVI. 6. srpnja najprije primio zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića s pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom, Vladom Košićem i Valentinom Pozaićem, te grkokatoličkog križevačkog biskupa Slavomira Miklovša i đakovačko-srijemskog Marina Srakića s pomoćnim biskupima Đurom Gašparovićem i Đurom Hranićem te splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, primio je zajednički svih 19 hrvatskih biskupa i generalnog vikara varaždinske biskupije Ivana Godinu, koji zamjenjuje bolesnog biskupa Marka Culeja.

Bratski susreti i plodonosni razgovori ovih dana, u kojima ste sa mnom podijelili pozitivne rezultate i nade kao i poteškoće i brige vaših biskupija, bili su prilika da bolje upoznam stanje Crkve u vašim krajevima. S pravom ste ponosni na četrnaeststoljetnu kršćansku baštinu i vjeru svoga naroda, ali ste istovremeno vrlo dobro svjesni da je opredjeljenje za Boga ne samo plod prošlosti, nego i osobni čin koji pred Bogom obvezuje svakoga pojedinca, kojemu god naraštaju pripadao, istaknuo je to papa Benedikt XVI. u svome govoru prigodom zajedničkog susreta s hrvatskim biskupima održanog u sklopu njihova višednevnog pohoda ad limina Apostolorum.

Vaša zemlja, Hrvatska, oduvijek živi u okviru europske civilizacije, te s razlogom stoga želi biti priznata kao član Europske Unije. Njena želja je, svojim ulaskom u tu ustanovu, surađivati na dobro svih stanovnika kontinenta. Nacija će na taj način moći ući u odnos, s uvažavanjem i dijalogom, s drugim europskim narodima, doprinoseći vlastitom kulturom i tradicijom u traganju svih za potpunom istinom o čovjeku, rekao je Papa u svom obraćanju hrvatskim biskupima. Bitno je, zapravo, nastavio je Papa, da izgrađivanje zajedničkoga europskoga doma uvijek bude utemeljeno na istini o čovjeku, oslanjajući se pri tom na načelo prava svih na život od začeća do prirodne smrti; na priznavanje duhovne dimenzije čovjeka, u kojoj se ukorjenjuje njegovo neotuđivo dostojanstvo; na poštivanje vjerskog izbora svakoga pojedinca, u kojemu se očituje neprijeporna ljudska otvorenost transcendentnome, rekao je Papa.

Potrebno je promisliti, ipak, da ni putovi s dobrim i poželjnim ciljevima nisu bez zamki suvremenih kulturnih strujanja kao što su sekularizacija i relativizam, nastavio je Papa u svom govoru. Ne bojte se ukazivati na ono što naučava Evanđelje, upozoravajući na ono što mu je protivno, kako bi vaše zajednice čitavome društvu bile poticaj u promicanju općega dobra i u pažnji prema najpotrebnijima. U ovome trenutku moje misli smjeraju na obitelji s brojnom djecom, na one koji unatoč napornom radu teško žive, na nezaposlene te starije, bolesne i nemoćne. Vaša zemlja, nažalost, još osjeća posljedice nedavnoga sukoba, čiji se negativni učinci odražavaju ne samo u ekonomiji, nego i u dušama stanovnika, koji ponekad izražavaju težinu toga bremena. Budite uvijek zagovornici pomirenja i promicatelji mirnoga suživota svih građana vaše domovine, hrabreći ih na putu kršćanskog izmirenja: praštanje najprije oslobađa onoga koji ima odvažnosti udijeliti ga, istaknuo je Papa.

Papa Benedikt XVI. na kraju je poručio biskupima da budu velikodušni u služenju Crkvi i svome narodu, postojani u molitvi i ispunjeni žarom naviještanja, te ih je pozvao da s osobitom brigom prate formiranje svećenika, vaših suradnika, da bude svećenička zvanja te pozorno bdiju nad svojim sjemeništarcima. Potičem vas da u ljubavi i duhu međusobne suradnje vodite vjerske zajednice i pokrete, kako one posvećenoga života tako i laičke. Nastavite u obiteljima promicati vjernu ljubav, sklad i svakodnevnu molitvu, ohrabrujući ih u velikodušnoj otvorenosti životu. Kako ne vidjeti, zatim, važnost prisutnosti katolika u javnome životu, kao i u sredstvima društvenoga priopćavanja? I o njihovoj afirmaciji ovisi hoće li se o aktualnim problemima moći čuti glas istine. Molim se za to da svatko umije djelovati na slavu Božju i na korist ljudi, istaknuo je Papa u svom govoru hrvatskim biskupima.