Vatikan, (IKA) – Biomedicinske znanosti trebaju biti u službi čovjeka, a ne obratno, stoga valja reći “ne” farmaceutskim pokusima koji su na štetu dobra osobe koja se liječi, te siromašnim zemljama omogućiti solidarni pristup liječenju, neke su od glavnih misli koje je papa Benedikt XVI. istaknuo primivši 29. listopada u audijenciju katoličke ljekarnike, okupljene ovih dana u Rimu na svojemu 25. međunarodnom kongresu. Ljekarnik ima vrlo osjetljivu ulogu. Nalazi se, naime, između čovjeka i bolesti koja ga je pogodila, te radi na tome da čovjeku pruži pomoć, dok istodobno nastoji pobijediti bolest. Međutim, ni u kojem slučaju bolesnik ne smije biti pokusni kunić koji se koristi u svrhu razvoja znanosti, a ne za dobrobit osobe. Etički vidik zanimanja ljekarnika potaknuo je Papu da istakne kršćansko viđenje svijeta zdravlja, zaštite života i solidarnosti prema onima kojima je često zbog novca onemogućen pristup liječenju. Papa je nadalje sudionicima kongresa, koji se održava na temu “Nove granice farmaceutskoga djelovanja”, napomenuo kako aktualni razvoj medicinskih spoznaja i terapijskih mogućnosti koje proizlaze iz njih, zahtijeva razmatranje ljekarnika o sve većim zadaćama na koje su pozvani, posebice kao posrednici između liječnika i pacijenta.
Vi imate odgojnu ulogu u odnosu na pacijente, u cilju ispravnoga korištenja lijekova, i, osobito, imate veliku odgovornost u upoznavanju s etičkim posljedicama vezanima uz korištenje nekih lijekova. Na tom području nije moguće uspavati savjest, primjerice kada je riječ o učincima molekula kojima je svrha izbjegavanje ugnježđivanja embrija, ili pak o ograničavanju ljudskoga života. Ljekarnik treba svakog čovjeka pozvati na humanost, kako bi svaka osoba bila zaštićena od začeća pa do prirodne smrti, te kako bi lijekovi uistinu ostvarivali svoju terapijsku ulogu. Nijednu se osobu ne može nepromišljeno iskoristiti kao predmet ostvarenja terapijskih pokusa; oni se trebaju obavljati prema protokolima koji poštuju temeljne etičke norme. Svako liječenje ili pokus trebaju imati za cilj zdravlje osobe, a ne samo težnju za znanstvenim napretkom. Traženje dobra za čovječanstvo ne može se ostvarivati na štetu dobra osoba koje se liječi, upozorio je Papa. I na moralnome području, vaš je Savez pozvan suočiti se s pitanjem priziva savjesti; to je pravo koje treba biti priznato vašem zanimanju, i koje vam omogućuje da ne sudjelujete, izravno ili neizravno, u davanju proizvoda kojima su svrha jasno nemoralni izbori, kao što su, primjerice, pobačaj i eutanazija, primijetio je Papa te dodao kako je potrebno također da se razne farmaceutske strukture, od laboratorija do bolničkih centara i ambulanata, kao i svi naši suvremenici, pobrinu za solidarnost na terapijskome području, kako bi svim slojevima pučanstva, i u svim zemljama, a posebice najsiromašnijima, omogućili pristup liječenju i najosnovnijim lijekovima. Papa je, između ostaloga, potaknuo katoličke ljekarnike da svoje zanimanje žive po vjeri, te da ljudski i moralno podupiru pacijente, pomažući istodobno mladima koji se približavaju raznim granama njihove profesije, kako bi razmišljali o sve osjetljivijim etičkim posljedicama svojih aktivnosti i odluka. Biomedicinske znanosti su u službi čovjeka; da nije tako, one bi imale samo hladno i nehumano obilježje, upozorio je Papa.