Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 30. travnja u audijenciju prvu skupinu biskupa Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, čiji su statuti odobreni 21. kolovoza protekle godine, a koja obuhvaća Katoličku Crkvu u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i apostolsku upravu u Prizrenu na Kosovu. Na tim prostorima danas živi nešto više od 500 tisuća katolika, većim dijelom u Srbiji, premda je već u prvome stoljeću naviješteno Evanđelje, a Skoplje je u doba Kalcedonskoga sabora 451. godine, bilo sjedište metropolije. Procvat kršćanstva događa se u doba slavenskih apostola, braće Ćirila i Metoda. Nakon istočnoga raskola 1054. koji Rimsku Crkvu dijeli od bizantske, kršćanske zajednice na tim prostorima postupno padaju pod utjecaj pravoslavlja. Druge teškoće i podjele dogodile su se u tijeku turske okupacije, potom austrougarske, a komunistički režim i titoizam nastojao je iskorijeniti katolištvo vjerno Petrovu nasljedniku, ništa manje nije bila ni Miloševićeva politika koja je dovela do raspada Jugoslavije. Na ruševinama Miloševićeva djela zaživio je dijalog između pravoslavne većine i katoličke manjine, poglavito u posljednjih pet godina: posjet izaslanstva Svetoga Sinoda Srpske pravoslavne Crkve Rimu, koje je Ivan Pavao II. primio 6. veljače 2003.; povijesni susret katoličkih s pravoslavnim biskupima 29. travnja 2003., zatim su vrhunac odnosa sa Srpskim patrijarhatom bili razni susreti u Beogradu tijekom IX. opće skupštine Mješovitoga međunarodnog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve. A danas, kazao je Benedikt XVI. primajući prije tri mjeseca vjerodajnice crnogorskoga veleposlanika pri Svetoj Stolici, treba to poticajno držanje produbiti u bratski dijalog s pravoslavljem, s kojim postoje “tisućljetni odnosi uzajamnoga poštovanja”.
Papa je u audijenciju primio beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara, barskog nadbiskupa Zefa Gashija, subotičkoga biskupa Ivana Penzeša, zrenjaninskoga biskupa Laszla Hužvara, kotorskoga biskupa Iliju Janjića, apostolskog egzarha za katolike bizanstskoga obreda biskupa Đuru Džudžara, a promatrači ističu činjenicu da se u priopćenju Tiskovnog ureda ne navodi i apostolski administrator u Prizrenu Dode Gjergji, što se može interpretirati kao vatikansko slaganje s ciljevima američke politike o nezavisnosti Kosova, ističe austrijska katolička agenicija Kathpress.