Vatikan, (IKA) – Kršćanskim zajednicama sve je više potrebno svoju vjeru temeljiti na euharistiji, a euharistijsko klanjanje najbolji je liturgijski put da bi se taj cilj postigao, poručio je papa Benedikt XVI. sudionicima opće skupštine Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, koje je 13. ožujka primio u audijenciju. Među sudionicima zasjedanja koji su od 10. do 13. ožujka razmatrali temu euharistijskog klanjanja, bio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, kao član te vatikanske ustanove. Euharistija je u samim korijenima Crkve, i zahvaljujući euharistiji Crkva neprestano živi i raste. Pred tim jedinstvenim otajstvom vjere, naša je zadaća uočiti njegovo dragocjeno blago, kako u slavljenju mise, tako i u štovanju svetih Prilika, koje je Crkva oduvijek izražavala poglavito kroz euharistijsko klanjanje. U euharistiji klanjanje treba postati sjedinjenje sa živim Gospodinom, a potom s njegovim otajstvenim Tijelom. Izrazivši zadovoljstvo razmišljanjem izraženome na općoj skupštini o liturgijskim i pastoralnim sredstvima kojima Crkva našega doba može promicati vjeru o stvarnoj nazočnosti Gospodina u euharistiji, Benedikt XVI. podsjetio je na zabrinutost biskupa izraženu na Sinodi o euharistiji godine 2005., vezanu uz “zbrku”, nastalu nakon Sabora, o odnosu između mise i klanjanja. U klanjanju se podrazumijeva zamisao o ljubavi prema Bogu koja traži da ju se svjedoči kako bi postala glavno mjerilo u svijetu. U euharistiji se doživljava bitna preobrazba nasilja u ljubav, smrti u život; a ona potom povlači za sobom druge promjene, primijetio je Sveti Otac. Kruh i vino postaju njegovo Tijelo i Krv. Ali, u tom trenutku taj preobražaj se ne smije zaustaviti; štoviše, upravo tada treba potpuno započeti. Krv i Tijelo Kristovo dani su nam kako bismo i mi bili promijenjeni, istaknuo je Papa. U konačnici, i euharistijsko klanjanje valja obnavljati a do toga može doći samo kroz veće poznavanje Otajstva u punoj vjernosti tradiciji te, istodobno, jačajući liturgijski život naših zajednica, uz posebnu pozornost na formaciju sjemeništaraca, istaknuo je Papa. Osvrnuvši se na vrijeme korizme kao povlašteno vrijeme za duhovnu vježbu, te podsjećajući na tri oblika pokore – molitvu, post i djela milosrđa, Papa je potaknuo na uzajamno ohrabrivanje u ponovnome otkrivanju posta i njegovu življenju obnovljenim žarom, i to ne samo kao asketsku praksu, nego i kao pripremu za euharistiju, i duhovno oružje za borbu protiv bilo kakve neuredne privrženosti samima sebi.