Vatikan, (IKA) – Neka znanost bude uvijek upravljena na traženje istine, poticaj je pape Benedikta XVI. sudionicima opće skupštine Papinske akademije znanosti, koje je primio 28. listopada. Znanost ne treba gledati kao da može riješiti sve probleme, ali ni s osjećajem straha, rekao je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan, upozoravajući na ta dva krajnja viđenja znanstvenog istraživanja te se osvrnuo na stvarni cilj znanosti, u svjetlu izvanrednog napretka postignutog u posljednjem stoljeću. Njezina je zadaća bila i ostaje strpljivo, i istodobno zanosno traženje istine o svemiru, prirodi i čovjeku. To traženje može biti uspješno i neuspješno, kao što i njezin razvoj može imati zanosnih, ali i skromnijih trenutaka, primijetio je Papa te istaknuo poštovanje Crkve prema znanstvenim istraživačima i zahvalnost za njihove napore koje ohrabruje.
Crkva je uvjerena da znanstveni rad ima koristi od priznavanja duhovne dimenzije čovjeka i njegova traženja konačnih odgovora, rekao je Papa te izrazio nadu u suradnju vjere i znanosti. Znanstvenici ne stvaraju svijet, primijetio je Papa. Oni nastoje oponašati zakone koje nam očituje priroda. Stoga je iskustvo znanstvenika kao ljudskih bića iskustvo opažanja zakona, logosa. A to nas dovodi do toga da priznamo postojanje svemogućeg Razuma koji je drugačiji od čovjeka i koji podupire svijet, rekao je Sveti Otac te dodao da je to zajednička točka prirodne znanosti i religije. Kao posljedica toga, znanost postaje mjesto za dijalog, za susret između čovjeka i prirode, pa čak i između čovjeka i njegova Stvoritelja.
Osvrnuvši se potom na znanstveno iskustvo 20. stoljeća, što je tema spomenute opće skupštine, Papa je istaknuo rezultate kojima bi znanost trebala težiti. Budući da sve veći znanstveni razvoj povećava naše divljenje nad slojevitošću prirode, sve se više osjeća potreba za interdisciplinarnim pristupom povezanim s filozofskim razmišljanjem koje vodi do određenog sažetka. Osim toga, znanstveni se napredak mora uvijek ostvarivati u pogledu bratstva i mira, kako bi pomogao u rješavanju velikih problema čovječanstva, te da upravi napore svih ljudi prema istinskome dobru čovjeka i cjelovitog razvoja naroda u svijetu. Napredak će se u 21. stoljeću moći doista nazvati pozitivnim, ako znanstvenici uspiju primijeniti svoja otkrića vodeći računa o onome što je pravedno i dobro, zaključio je Sveti Otac.