Istina je prava novost.

Papa primio talijanske biskupe

U svom opširnom obraćanju talijanskim biskupima Papa govorio o širenju beznađa u društvu, svjedočenju evanđelja, siromašnima, obitelji te odgoju novih naraštaja

Vatikan, (IKA) – Služeći se svojim najboljim snagama koje potječu iz njezine velike kršćanske povijesti, Italija može izići iz krize koju proživljava, istaknuo je papa Benedikt XVI. u svom obraćanju talijanskim biskupima koje je 29. svibnja primio u audijenciju. Papa se osvrnuo na neke temeljne teme poput odgoja novih naraštaja, zaštite najslabijih te promidžbe života i obitelji.
U susretu s Bogom, izvorom nade koja ne vara, moguće je ponovno naći čvrsto i jamačno pouzdanje u život, poručio je Papa “voljenom talijanskom narodu” koji prolazi kroz razdoblje stagnacije gospodarskoga i društvenog dinamizama. Papa je istaknuo da je “opalo pouzdanje u budućnost”, a porasla nesigurnost zbog siromašenja brojnih obitelji. Ipak se, dodao je, zamjećuju znakovi novoga ozračja, pouzdanijega i poticajnijeg. To ovisi o uspostavi mirnijih odnosa između političkih snaga i ustanova, zahvaljujući većoj svijesti zajedničke odgovornosti za budućnost nacije. A utješno je to što se isto osjeća u narodu, na terenu i u društvenim kategorijama. Raširena je želja da se nastavi put, da se zajednički uhvati u koštac s bar najhitnijim i najtežim problemima, da se započne novo razdoblje gospodarskoga, društvenoga i moralnoga rasta, rekao je Benedikt XVI.
To se ozračje mora učvrstiti, inače bi moglo nestati ako se ne postignu stvarni rezultati, primijetio je Sveti Otac. I biskupi, dodao je, mogu pridonijeti da Italija započne razdoblje napretka i sloge, stavljajući na raspolaganje sve snage i poticaje koji dolaze od velike kršćanske povijesti. U tu svrhu moramo prije svega reći i slobodno svjedočiti našim crkvenim zajednicama i čitavome talijanskome narodu, iako ima veoma puno problema s kojima se valja suočiti, da je pitanje Boga glavno pitanje današnjega čovjeka. Ni jedan drugi ljudski i socijalni problem ne može se riješiti ako se Bog ne vrati u središte našega života, istaknuo je Benedikt XVI., koji se potom osvrnuo na pojam zdrave laičnosti. Treba se po svaku cijenu oprijeti tendenciji koja religiju, a posebno kršćanstvo, smatra samo privatnim činom. Naprotiv, izgledi koji se rađaju iz naše vjere danas mogu ponuditi temeljni prinos razjašnjavanju i rješavanju najvećih društvenih i moralnih problema Italije i Europe, rekao je Papa. Govoreći o braku i obitelji, pohvalio je zauzimanje talijanskih biskupa za obitelj utemeljenu na braku, što potiče učvršćivanje prijateljske, a ne neprijateljske, kulture prema obitelji i životu, te njihovo traženje od javnih ustanova politike koja će priznati središnju ulogu obitelji u društvu. Italiji je prijeko potrebna takva politika. Također se potrebno odlučno zauzimati za dostojanstvo i zaštitu ljudskoga života u svakome trenutku i okolnosti, upozorio je Benedikt XVI.
Ne možemo zatvoriti oči niti šutjeti pred siromaštvom, nevoljama i socijalnim nepravdama koje pritišću veliki dio čovječanstva, a koje zahtijevaju velikodušno zauzimanje svih; to se zauzimanje mora odnositi i na osobe koje su, premda nepriznate, veoma potrebite. U spremnosti da im se pomogne mora se voditi računa o poštivanju zakona koji uređuju i jamče uredno odvijanje društvenoga života unutar države i među onima koji u nju useljavaju, primijetio je Benedikt XVI.
Papa je dobar dio govora posvetio odgoju novih naraštaja. U kulturi obilježenoj “vladajućim relativizmom”, kao da iščezavaju temeljne sigurnosti, vrijednosti i nade koje životu daju smisao. Lako se među roditeljima i nastavnicima širi napast da se odreknu svoga zadatka, a prije toga i opasnost da više ne shvaćaju svoju ulogu i poslanje, primijetio je Papa. Stoga se mladi na kraju, upozorio je Sveti Otac, iako okruženi velikom njegom i pretjerano zaštićeni od kušnja i životnih teškoća, osjete sami kada se nađu pred velikim izazovima vezanim uz njihovu budućnost. Hitan je zadatak “prenošenje vjere novim naraštajima” u okolnostima u kojima se “Boga potiskuge u drugi plan, a obeshrabruje zahtjevne opredjeljenja”.
Papa je naglasio kako su potrebni odgojitelji koji će biti vjerodostojni svjedoci i koji će u središte stavljati “punu i cjelovitu formaciju osobe”. Stoga, upozorio je, u jednoj demokratskoj državi koja se hvali kako promiče slobodnu inicijativu u svakome području, ne može se opravdati isključivanje prikladne potpore zauzimanju crkvenih institucija u školstvu. Papa je zaključio svoj govor hvaleći katoličke medije koji u javnoj raspravi tumače potrebe i zabrinutosti Crkve, slobodno i neovisno ali u duhu iskrenoga zajedništva.